Gornjogradska gimnazijaTrg Katarine Zrinske 510000 Zagrebtajništvo: 01 48 51 948fax: 01 48 51 947zbornica: 01 48 75 933mail: ss-zagreb-506@skole.t-com.hr
Na Gradecu (Trg Katarine Zrinske 5), današnjem Gornjem gradu u Zagrebu, osnovana je 3. lipnja 1607. godine prva zagrebačka gimnazija. Osnovali su je Isusovci u napuštenom dominikanskom samostanu, a za opremanje i uzdržavanje pobrinula se gradska općina i darovatelj (ban I. Drašković, zagrebački biskupi i velikaške obitelji).Zaslugom Filipa Kaušića, a poveljom cara Leopolda I. 1669. godine škola dobiva naslov Akademije i prava sveučilišta. Do 1773. godine Gimnaziju su vodili i njome upravljali Isusovci po svojoj jedinstvenoj naučnoj osnovi Ratio studiorum.Nastavni jezik bio je latinski. U vrijeme carice Marije Terezije isusovački red je ukinut pa je upravu zagrebačke gimnazije preuzela državna vlast i tako je ostalo do 1850. godine.Nastavni jezik je i dalje latinski, ali se puno pažnje posvećivalo i materinjem jeziku. Po tom nastavnom planu učile su se i prirodne znanosti. Franjo Tkalec 1852. utemeljio je prirodopisne zbirke.Od 1950. do 1918. godine nastavni jezik je hrvatski, a u jedno doba Bachovog apsolutizma bio je njemački. U tom razdoblju bilo je čestih promjena naziva gimnazije, a u njoj je bilo učenika klasične i realne gimnazije. U razdoblju od 1918. do 1991. dolazi do čestih promjena u nazivu škole i u nastavnim planovima. Tako od 1945. u zgradi djeluje VI. (ženska) gimnazija. Škola 1954. postaje VI. Mješovita gimnazija koja je 1977. godine ukinuta i ulazi u sastav Ugostiteljsko – hotelijerskog centra. 1990. godine ponovo je formirana gimnazija, a od 1991. školi se vraća stari naziv Gornjogradska gimnazija.Školska zgrada je više puta pregrađivana jer je tijekom godina ovdje bila Kraljevska akademija i Kraljevsko sveučilište. Od 1969. godine zgrada škole je zaštićeni spomenik kulture.U ovoj školi radili su i stjecali obrazovanje mnogi akademici, sveučilišni profesori, znanstvenici, javni i politički djelatnici kao npr.:August Šenoa, Miroslav Krleža, Vatroslav Lisinski, Vatroslav Jagić, Ivan K. Tkalčić, Ante Starčević, Janko Drašković, Ivan Kukuljević Sakcinski, Izidor Kršnjavi, Tituš Brezovački, Tade Smičiklas, A.G. Matoš, Stjepan Radić, Dragutin Domjanić i mnogi, mnogi drugi.
