Zatezna kamata
Zatezna kamata
Zakonska kamata u Hrvatskoj iznosi 15% godišnje. Zakonodavac određuje u Zakonu o kamatama i način obračuna zatezne kamate. Zatezna kamata obračunava se primjenom dekurzivnoga jednostavnoga kamatnog računa na dospjelu glavnicu bez pripisa zatezne kamate glavnici istekom obračunskog razdoblja.Pri obračunu zatezne kamate primjenjuje se ovaj matematički izraz: K = (C x p x n)/100[2]Oznake imaju sljedeće značenje: K = zatezna kamata; C = glavnica; p = stopa zatezne kamate, n = broj godina.
Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o visini stope zatezne kamate (NN 72/02) koja stupa na snagu 1. srpnja 2002. godine.Dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze uz glavnicu plaća i zateznu kamatu na iznos duga po stopi od 15% godišnje. Po istoj stopi zatezne kamate plaća i Republika Hrvatska, kada kasni s ispunjenjem novčanih obveza utvrđenih Zakonom o zateznim kamatama, drugim propisom ili ugovorom. Na više plaćene iznose javnih prihoda obračunavaju se i plaćaju zatezne kamate, u visini od 7,5% godišnje. Danom stupanja na snagu ove Uredbe, prestaje važiti Uredba o visini stope zatezne kamate (NN 76/96).Hrvatski sabor na sjednici 30. travnja 2004., daje VJERODOSTOJNO TUMAČENJE ČLANKA 3. STAVKA 1. ZAKONA O ZATEZNIM KAMATAMA ("Narodne novine" 28/96.).U dvojbi može li se konformni način uračunavanja zateznih kamata primjenjivati u slučaju kašnjenja s ispunjenjem dospjelih obveza za razdoblje dulje od godinu dana smatra se da to nije moguće već se za razdoblje dulje od godinu dana treba primjenjivati proporcionalni (prosti) način obračuna zateznih kamata.
