Patološki lažljivac
Patološki lažljivac
Laganje je češće prisutno kod pojedinih bolesti i poremećaja kao npr. nekih razvojnih i/ili antisocijalnih patoloških poremećaja. Znanstvenici su dokazali da postoje i određeni centri u mozgu koji bilježe promjene kod patološkog laganja.
U psihijatrijskom žargonu patološko laganje se označava često kao pseudologija fantastika, a rjeđe se koristi sinonim mitomanija i bolesno laganje.
Uglavnom u literaturi patološko laganje je opisivano kroz stoljeća. Za razliku od laganja koje u podlozi ima sticanje određene koristi za osobu koja laže, patološko laganje se češće vezuje za osobu, a ne za situaciju, nema eksterne odnosno posljedične koristi i uglavnom je nesvrhovito. Čak štoviše, diskriminirajuće je za osobu koja laže, a ona se unatoč tome i dalje koristi lažima.
Patološki lašci opsesivno i impulzivno lažu. Mijenja se samo tematika. Stoga mnogi ovaj fenomen približavaju razini psihotičnog poremećaja. Postoje stavovi da patološki lašci ne mogu kontrolirati svoje laži, što može dovesti i do kriminalnog ponašanja koje se npr. može ispoljiti i kod davanja iskaza na sudu.
