Potresi u Zagrebu
Zagreb bi 6,5 po Richteru razorilo kao talijansku LAquilu
Najnoviji u nizu petnaestak snažnih potresa, koliko ih je u posljednja dva mjeseca zabilježeno diljem svijeta, pogodio je jučer rano ujutro istok Turske. Magnitude 6,0 prema Richteru i s epicentrom u pokrajni Elazig, potres je odnio najmanje 50 života te potpuno razorio šest sela. Nakon najjačeg udara uslijedilo je 30-ak slabijih podrhtavanja.
Niz katastrofa
Nakon najnovijeg u dugom nizu značajnih potresa, započetom katastrofalnim potresom na Haitiju, mnogi su se upitali je li učestalost podrhtavanja tla u posljednje vrijeme ipak izvan uobičajene. Stručnjaci i statistike odgovaraju potvrdno:- Gledajući svijet u cjelini, u posljednje vrijeme zaista jest sve više potresa. Oni su i sve jači, a trend je vidljiv i na našem području – kaže Vlado Kuk, voditelj Seizmološke službe RH. U Hrvatskoj se 2008., ističe Kuk, osjetilo 29 potresa, prošle godine 66 potresa, a u prva dva mjeseca ove godine čak 18. Najjači je zabilježen blizu Imotskog prošle godine – magnituda mu je bila 4,8 po Richteru.
Razloge povećane seizmičke aktivnosti znanstvenici ne znaju, no Kuk ističe da su u povijesti postojala takva razdoblja i da se ona izmjenjuju.
Treba očekivati potres
– Trenutno smo ponovo u razdoblju kad je veća opasnost od potresa, a u Hrvatskoj povećana seizmička aktivnost traje posljednje tri godine. U šezdesetima se, primjerice, također događalo više potresa u svijetu, a tada je došlo i do nekoliko jačih u Hrvatskoj – ističe Kuk. Potresi se, naravno, ne mogu predvidjeti, no u Hrvatskoj se, slažu se stručnjaci, mogu i trebaju očekivati.
– U Zagrebu bi se mogao dogoditi potres magnitude 6,5 po Richteru, što bi značilo ista razaranja kao i prošle godine u talijanskom gradu LAquili. U Dubrovniku bi se, pak, mogao dogoditi potres jačine 7,5 po Richteru, što bi izazvalo još jača razaranja – kaže Kuk. – Trtiebamo očekiva potres kako nas ne bi iznenadio. Vrlo je važna sigurnost građevina, no ne mogu govoriti o sigurnosti zgrada u Hrvatskoj, nego samo o pravilima za koja ne znam poštuju li ih građevinari – dodaje vodeći hrvatski seizmolog Marijan Herak, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.
Potresi u Zagrebu
GORILOPEDIJA – ZEMLJOPIS I POVIJEST
