Fosili životinja i ljudi
Nazvana je Ardi, živjela je prije 4,4 milijuna godina u Etiopiji, a njezine su kosti nastariji fosilni ostaci dvonožnog hominida. Iako su njezin fosil nađen još 1992. godine, znanstvenicima je trebalo punih 17 godina kako bi temeljito istražili ostatke toga stvorenja koje baca novo svjetlo na nepoznati period evolucije kada su se naši preci odvojili od čimpanzi.
– To nije obični fosil. To nije čimpanza, ali nije ni čovjek. Ardi nam pokazuje što smo nekad bili – izjavio je Tim White, slavni paleontolog sa Sveučilišta Berkeley i voditelj višegodišnjeg istraživanja koje je u obliku 11 članaka objavljeno u novom broju časopisa Science.
Čovjek i čimpanza potječu od zajedničkog pretka, a do razdvajanja dviju vrsta došlo je prije oko šest milijuna godina. Kada su paleontolozi 1992. godine u pustinji, 230 kilometara od Adis Abebe, našli kutnjak hominida, naslutili su da bi ih taj arhaični zub mogao dovesti do nove vrste, jedne od “karika koje nedostaju” u našem evolucijskom putu.
Tijekom iduće dvije godine znanstvenici su otkrili ostatke kostura, lubanje, zdjelice, ruku i stopala 37 pripadnika nove vrste hominida nazvane Ardipithecus ramidus. Najbolje očuvani bili su ostaci ženskog kostura, koju su prozvali Ardi.
Istraživanja su pokazala da je Ardi bila visoka 1,2 metra, a teška oko 50 kilograma. Hodala je na dvije noge, ali se vješto penjala po drveću. – Ardi je pola života provela na drveću, gdje je je imala skrovište i povremeno se hranila. No, kada je boravila na tlu, hodala je uspravno, gotovo kako mi hodamo – izjavio je BBC-u dr. Owen Lovejoy, jedan od 47 članova istraživačkog tima. Analiza Ardinih zuba pokazala je da je uglavnom jela smokve i ostalo voće, zatim lišće i male sisavce.
Fosili životinja i ljudi
