DANAŠNJA PREHRANA je pomalo zeznuta, piše krenizdravo.com.
Proizvođači hrane su primijetili da nas slatko privlači. Zato su počeli dodavati šećere u razne proizvode. Na primjer, kukuruzne pahuljice koje doručkujemo su obično toliko obrađene i zašećerene da ih slobodno možemo proglasiti šećerom.
Jednostavni šećeri koje unosimo brzinski dižu razinu šećera u krvi. Naše tijelo nije spremno za tako nagle skokove razine šećera u krvi. Ljudska vrsta se razvijala kroz stotine tisuća godina i većinu vremena je unosila jednostavne ugljikohidrate samo s voćem i povrćem. Danas je situacija drugačija i jednostavni šećeri su svuda oko nas, u umaku za salatu i konzerviranom grahu, jelima za koja ne bismo očekivali da imaju dodane šećere, ali često imaju.
Dijabetes i prekomjerna težina
Posljedica prehrane s puno jednostavnih ugljikohidrata, npr. rafiniranog bijelog kuhinjskog šećera, može biti pogubna za naše zdravlje. Dijabetes (šećerna bolest), pretilost i karijes neke su od češćih bolesti koje su uzrokovane unosom velike količina šećera.
Šećerna ovisnost
Kada netko kaže da je ovisan o šećeru ili o čokoladi vjerojatno ne preuveličava. Naime, nagli rast šećera u krvi može izazvati dobar osjećaj, čak i blagu euforiju. No nakon naglog rasta slijedi nagli pad razine šećera. On će uzrokovat osjećaj gladi, umor, u ekstremnom slučaju razdražljivost i loše raspoloženje.
Kako se šećer pretvara u mast?!
Šećer nas može itekako udebljati, možda i više od bilo čega drugoga. Razlog je sljedeći- Kad šećer uđe u krvotok on tamo ne ostaje. Šećer se primarno koristi za energiju. No, kad ga imamo previše, a ne trošimo puno energije, višak šećera se skladišti u jetri. Jetra ima određeni kapacitet iznad kojeg više ne može skladištiti šećere. Ako se kapacitet premaši višak šećera će se pretvoriti u mast i vratiti u krvotok. Ta mast se onda skladišti u naslagama sala. Na žalost, i naslage sala imaju kapacitet koji se može premašiti. Ako dođe do toga, masti se počinju skladištiti na unutarnjim organima, recimo na srčanim zaliscima.
Nerafinirana i rafinirana hrana
Rafinirana (obrađena) hrana obično sadrži jednostavnije ugljikohidrate i brzo diže razinu šećera u krvi. No, jednostavniji šećeri nisu jedino zlo rafinirane hrane. Rafinirana hrana u procesu obrade gubi hranjivu vrijednost, vitamine i vlakna koji su nam prijeko potrebni. Nerafinirana hrana nije obrađena i nije izgubila hranjivu vrijednost.
Namirnice koje preporučamo jer uz ugljikohidrate posjeduju i vitamine, minerale te vlakna
* tjestenina od integralnog brašna,
* riža punog zrna
* žitne pahuljice (neobrađene, bez dodanog šećera)
* kruh pripravljen od integralnih cjelovitih žitarica
* grah i mahunarke, sjemenke, leća
* krumpir
* salate od svježeg povrća
* voće
