Alergija na jagode
Alergija na jagode
Alergije na hranu su ozbiljan zdravstveni problem koji može završiti i smrću, no, srećom, najčešće alergijske reakcije su one blaže. Čak i kad dođe do najtežih reakcija hitnom liječničkom intervencijom spašava se većina života, pa su smrtni slučajevi vrlo rijetki.
Broj ljudi koji razvijaju neki oblik alergijske reakcije na barem jednu namirnicu samo u SAD-u iznosi oko 11 milijuna, sa samo 150-200 smrtnih slučajeva godišnje na 30.000 hitnih intervencija zbog alergijskog stanja opasnog po život.
>>NUTRITIVNE ALERGIJE U PORASTU
Istraživanja pokazuju da je problem alergija ipak podcijenjen, jer se broj posjeta liječniku zbog raznovrsnih, ali ne po život opasnih tegoba mjeri u milijunima, a u Agenciji za hranu i lijekove smatraju da čak 34 posto bolesnika ne dobiva adekvatnu terapiju. A alergiju na hranu nema lijeka, pa je jedini način potpuno izbjegavanje hrane koja uzrokuje alergiju.
Najčešće su alergije na kikiriki, orahe, bademe, lješnjake i druge orašaste plodove, zatim na ribu, rakove, školjke i ostale morske plodove, jaja, soju i druge žitarice, a među voćem i povrćem alergije izazivaju jagode i kivi. U slučaju jaja češće su alergije na bjelanjak. U hrani ih najčešće izazivaju masnoće i šećer, a osim na određenu namirnicu alergija se može javiti i samo na dodatke (aditive), boje, konzervanse i pesticide te na umjetno sladilo aspartam.
Najnovija istraživanja pokazuju da neke genetski modificirane namirnice mogu imati povećan broj alergena. Ljudi alergični na pelud nerijetko su alergični i na jabuke, mrkvu, sirovi krumpir, grašak, kivi, i celer, a alergični na jaja često na kožnim testovima reagiraju i na piletinu, iako se ta alergija u stvarnosti ne razvija (piletinu mogu jesti bez posljedica).
Jednom izražena alergija može ostati čitavog života, a može se i povući nakon nekog vremena. Alergije na mlijeko, primjerice, najčešće se javljaju u male djece, no često se kasnije potpuno povlače. Reakcije na hranu mogu biti toksične i netoksične: toksične su otrovanja hranom koja u sebi ima bakterije ili toksine, a netoksične se javljaju kod preosjetljivih osoba. Netoksične reakcije dijele se na alergije, koje izazivaju imunološki mehanizmi i na reakcije nepodnošenja.
Alergija koju izazivaju jagode posve je bezopasna i prolazna. Smatra se da se može izbjeći ako se jagode propasiraju kroz sito, ali od strune, a nikako od žice. Kad jedemo jagode, mokraća postaje ružičasta, a stolica crvenkasta, ali to nije patološki, nego od jagodnog crvenila – fragarina.
Alergija na jagode
