Alergija na hladnoću
Alergija na hladnoću
Alergije izazvane hranom, tvarima koje udišemo, lijekovima i slično svima su manje-više znane, no manje je poznato da postoji i alergija na – hladnoću!
Takve alergijske reakcije izazvane su kontaktima s hladnim predmetima, ledom, snijegom, vodom, vjetrom… Već nakon nekoliko minuta javlja se osip popraćen svrbežom, crvenilo, oticanje, najviše na mjestima izloženim hladnoći poput lica ili ruku.
Može se javiti oticanje usana, očiju, uški, nosa, čela ili čak cijele glave. Mogući su i “flekovi” po cijelom tijelu, smetnje u disanju ili čak anafilaktički šok koji može završiti kobno ako se bolesniku pravodobno ne pruži pomoć.
Anafilaktički šok najčešće se događa pri naglom ulaženju ili skoku u hladnu vodu, pa na oprezu treba biti i ljeti. Oni koji na hladnoću ne reagiraju burnije od crvenila, laganog osipa i svrbeža često godinama ne prepoznaju da je riječ o alergiji.
Procjenjuje se da od preosjetljivosti na hladnoću pati oko pet posto alergičara, a obično se javlja u mlađoj dobi. Simptomi brzo nestanu čim se bolesnik utopli pa je izbjegavanje hladnoće (osobito rano ujutro i navečer) i utopljavanje najbolja prevencija.
Dakako da je to u zimskom razdoblju vrlo teško i da se bolesnici moraju odreći zimskih radosti poput skijanja, grudanja ili sanjkanja. Treba izbjegavati i hladnu hranu (osobito sladoled i druge ledene deserte) i pića te dodirivanje hladnih predmeta.
U ublažavanju alergijskih reakcija na hladnoću pomažu i antihistaminici (protualergijski lijekovi) koje treba uzeti najmanje pola sata prije izlaganja hladnoći.
No stručnjaci upozoravaju da se kod alergija na hladnoću u organizmu ne oslobađa samo histamin nego i acetilholin, pa pomažu i lijekovi s antiholinergijskim učinkom. Generalizirani oblici alergije na hladnoću mogu se liječiti i kraćim davanjem kortikosteroida u injekcijama.
Alergija na hladnoću
