Apstraktni ekspresionizam
Apstraktni ekspresionizam
Apstraktni ekspresionizam nastao je u New Yorku 40-ih godina prošlog stoljeća. Riječ je o strasno emocionalnim slikama s vrlo debelim nanosima boje i mase. Naziv je upotrijebio prvi put osnivač muzeja moderne umjetnosti Alfred H. Barr Jr., 1929. godine. Tijekom 1950-ih apstraktni ekspresionizam se afirmirao kao dominantan umjetnički smjer u SAD-u, ali i u Europi.
Slika u ovom umjetničkom pravcu nije prikaz nekog sadržaja nego polje slikarova tijela koje ostavlja trag, a trag postaje sadržaj – djelo. Slika je zapis automatizirane kretnje, intervencije koju proizvodi umjetnik, a on to može činiti kistom, prolijevanjem boje iz kantice ili prskanjem boje četkom (dripping), pri čemu nastaje neobuzdan, spontani kovitlac gestualnih tragova, a središte slike se gubi i ona curi ravnomjerno preko svojih rubova na sve strane.Zajednička osobina svih umjetnika je spontanost. Najvažniji slikar je Jackson Pollock (1912. – 1956.). Njegove slike su ogromne apstraktne kompozicije koje su nastale prskanjem ili kapanjem boje po položenom platnu, tako da je Pollock slikao čak i stojeći na slici (tzv. akcijsko slikarstvo). Apstraktni ekspresionizam se raširio i u Europi, premda su ovdje donekle sačuvali određenu dozu figuralnosti koja je pojačavala njihovu ekspresivnost. Takvi su npr.: Wools, W. De Kooning, Jean Dubuffet i dr.Sličnu „neurotičnost“, ali drugačijeg impasta i kolorita pokazat će radovi grupe COBRA (ime načinjeno od početnih slova gradova iz kojih dolaze umjetnici – Copenhagen, Bruxelles i Amsterdam) koju čine Danac Asger Jorn (1914.-1973.), Belgijci Pierre Aleschinsky (1927.-) i Guillaume Corneille (1922.-), te Nizozemac Karel Appel (1921.-).
Apstraktni ekspresionizam
Čitajte još o:
Rimsko slikarstvo
Vitruvije je dao najviše podataka o materijalima i metodi slikanja tog vremena. Prvi sloj žbuke priprema se od vapna i usitnjene opeke, drugi je napravljen s pijeskom, dok su dva ili tri gornja sloja sadržavala mramorno brašno
Grcke muze
Muze su grčke božice. Ima ih devet, nadahnjuju slikare, kipare i književnike. Danas se ta riječ koristi za onoga tko nadahnjuje umjetnika….
Rimska arhitektura
Rimska arhitektura se jedinstveno razvila tek u kasno doba rimske republike. Ako se izuzmu toskanski doprinos luka i razvoj složenog reda u svojim početcima rimska arhitektura je bila gotovo kopija grčke
Arapska kultura
Arapi su bili ti koju su filozofiju definitivno i u cjelini uključili u religijskom objavom bitno definiran kontekst. Učinivši to u kontekstu islama, oni su pokazali da je to moguće i u kontekstu kršćanstva
Mikenska kultura
Mikenska kultura počinje oko 1600.g.pr.Kr. Linear B se javlja oko 1400. g.pr.Kr. (minojska kultura). Najvažniji gradovi bili su Mikena, Pil, Tirint, Teba, Orhomen, Atena te Knos na Kreti
Egipatska kultura
Egipatska kultura bila je izuzetno stabilna i mijenjala se vrlo malo kroz razdoblje od gotovo 3000 godina. To uključuje religiju, običaje, umijetničko izražavanje, arhitekturu i društvenu strukturu
Euklidovi Elementi
Euklidovi Elementi su antičko djelo o elementarnoj matematici helenskog znanstvenika Euklida iz 3. stoljeća prije Krista. Sadrže 13 knjiga u kojima je sistematski izložena grčka matematike tog vremena po dijelovima
Antička filozofija
Prvi filozofi (Tales, Demokrit, Pitagora, Heraklit…) nastoje oko spoznanja svijeta i njegove biti. Njihovi nasljednici (Sokrat, Platon) pokušavaju dati neku vrstu postojanih moralnih vrijednosti kako bi se uspostavila trajna politička stabilnost koja će spasiti Atenu
