Testovi sposobnosti
Je li George W. Bush glup? To pitanje zaokupljalo je mnoge umne ljude tijekom osmogodišnje vladavine bivšeg američkog predsjednika. Čak i osobe iz njegova okruženja, poput Davida Fruma koji mu je pisao govore, smatraju da je George W. Bushu manjkala “intelektualna dubina”.
U stvarnosti, George W. Bush nije glup, barem ako je za to mjerilo test inteligencije. Naime, njegov je kvocijent inteligencije iznad 120, čime se može pohvaliti samo 10 posto Amerikanaca. Pa, kako osoba s tako visokim IQ-om može pokazivati “intelektualne manjkavosti” kakvim nas je često uveseljavao Bush?
Nešto tu nedostaje
– IQ testovi su dobri kao mjerilo određenih mentalnih sposobnosti, uključujući logiku, apstraktno razmišljanje, sposobnost učenja i kapacitet memorije. No, oni su manjkavi kao mjera onoga što bismo nazvali racionalnim mišljenjem, rasuđivanjem i odlučivanjem – ustrvrdio je u popularno-znanstvenom magazinu New Scientist prof. Keith Stanovich sa Sveučilišta Toronto i autor knjige “What Intelligence Tests Miss” (u slobodnom prijevodu “Što nedostaje testovima inteligencije”).
Da superinteligentni ljudi ponekad imaju teškoća s racionalnim mišljenjem, najbolje govori istraživanje među članovima kanadske Mense (udruženje ljudi s visokim IQ). Pokazalo se da njih 44 posto vjeruje u astrologiju, dok 56 posto vjeruje u izvanzemaljce.
– Visok IQ je kao visina kod košarkaša – vrlo je važan. No ostale osobine nisu jednake. Za dobrog košarkaša je potrebno više od visine, a za dobrog mislioca više od visokog IQ – smatra David Parks sa Sveučilišta Harvard.
IQ je samo dio bistrine
Testovi inteligencije često su bili predmet kritika da zanemaruju važne kvalitete nekog pojednica poput emocija, empatije i interpersonalnih vještina. Tako je Daniel Goleman u istomenom bestseleru iz 1995. godine lansirao pojam emocionalne inteligencije koja je, prema njemu, važnija za uspjeh i zadovoljstvo u životu od samog IQ-a. Emocionalnu inteligenciju čini više sposobnosti uključujući empatije, slaganja s drugim ljudima i sposobnosti samomotiviranja i ustrajavanja unatoč teškoćama i frustracijama.
Howard Gardner, psiholog s Harvarda, lansirao je teoriju o višestrukoj inteligenciji: lingvističko-verbalnoj, logičko-matematičkoj, glazbenoj, tjelesno-kinestetičkoj, prostornoj, interpersonalnoj, odnosno socijalnoj inteligenciji.
Za razliku od većine kritičara IQ testova, Keith Stanovich ne traži redefiniciju inteligencije na temelju tih testova.
– IQ testovi određuju u velikoj mjeri akademske i profesionalne karijere milijuna ljudi u Americi. No, IQ je samo dio onoga što znači biti bistar – tvrdi Stanovich koji je fokusiran na istraživanje kognitivnih sposobnosti koje su temeljno oruđe racionalnog mišljenja.
Veliki istraživački program
No, kako izmjeriti stupanj racionalnog mišljenja neke osobe? Stanovich tvrdi da je moguće napraviti univerzalni test kvocijenta racionalnosti (RQ), no za to je potrebno pokrenuti veliki istraživački program. Pobornici tih testova smatraju da bi se ljudi relativno lako mogli naučiti da imaju dobar RQ test, što u slučaju IQ testova nije moguće. RQ testovi mogli bi se, zajedno s IQ testovima, koristiti kao način izbora menadžera, ali i političkih lidera za koje je poželjno da racionalno misle i dobro prosuđuju.
Pitanje je što se u stvari traži
Što zapravo mjeri IQ i koliko je važan?
– IQ mjeri podskup kognitivnih sposobnosti, koji se većim dijelom odnosi na sposobnost uočavanja uzoraka i rješavanje simboličkih problema. To su vještine koje su važne u mnogim djelatnostima koje obavljaju stručni visokoobrazovani ljudi, pa stoga IQ snažno korelira s maksimalnim postignutim stupnjem obrazovanja, uspješnošću u karijeri i ostalim srodnim veličinama. Korelacija ne znači nužnu uzročno-posljedičnu vezu – korelacija između IQ-a i ovih veličina jest snažna, ali nije bez odstupanja i iznimaka. Nedostatak dodatnih vještina može poništiti prednost u startu koju daje visok IQ.
Jesu li IQ testovi precijenjeni i postoji li alternativa za njih?
Za ono što IQ testovi mjere, alternativa ne postoji niti je potrebna – pitanje je samo mjere li ono što je potrebno izmjeriti u određenim okolnostima. Ako trebate unovačiti 200 ekonomista ili budućih studenata matematike, na temelju samog IQ moći ćete odabrati dobru populaciju. Ako trebate samo jednoga, mogućnost da ne izaberete najboljeg je prevelika da biste si mogli dopustiti da zanemarite dodatne kvalitete. Znatiželja, kreativnost i predanost su vrlo poželjne osobine koje visoki IQ ne jamči.
>> Emocije i ponašanje
Testovi sposobnosti