Život u prirodi
Stanovati blizu Majčice Zemlje. Ima nešto iskonsko u tome. To je osjećaj koji su prije dva i pol milijuna godina iskusili ljudi iz kamenog doba kada su prvi put počeli živjeti u špiljama. Zaštićene od vjetra, kiše i snijega, i još s vatrom na samom ulazu u špilju, u ovim prirodnim skloništima znalo je biti vrlo udobno (koliko je to već mogao biti slučaj u kamenom dobu).
Ono što istodobno iznenađuje i oduševljava jest da mnogi ljudi i danas žude za osjećajem privatnosti i zaštite koje je omogućavao “špiljski” život, a koji ne mogu dobiti u neboderima ili stambenim kućama.
Nemaju više bajkovitih iluzija o nenadmašivosti svojih kuća koje već stoljećima zauzimaju isti položaj poput malih kutija, na tlu. Poput kakvih nepomičnih robota. Ovi prosvijetljeni slobodni mislioci u potrazi su za nečim novim; za idejama koje više ne priznaju dosadne četvrtaste sobe i kutove.
Slobodna forma
Brojni su arhitekti pokušavali naći načine kako suvremeni život “stopiti” s prirodom, ali jedino se Peter Vetsch može pohvaliti da je u toj misiji ne samo uspio, već i razvio čitav posao na račun njene originalne ideje. Vetsch je Švicarac koji vodi vlastiti arhitektonski ured u Dietikonu.
Od kasnih sedamdesetih stekao je međunarodnu reputaciju projektirajući “zemljane” kuće. Mnogi njegovi projekti već čine dio krajolika u Tajlandu, Rusiji, Meksiku i Njemačkoj, dok se, primjerice, u Švicarskoj stanuje u 47 takvih kuća, a zanimanje za njih u stalnom je porastu.
Što je to “zemljana” kuća?
– Prvo, to nije špilja. A nije ni nekakva svemirska fantazija. Zamisao nije da se živi ispod ili u zemlji, nego zajedno s njom – otkriva Veltsch, dodajući kako on i njegov tim stvaraju kuće kao skulpture u pokretu, omogućujući obiteljima u cijeloj Europi alternativni stil života.
Ključni element u gradnji “zemljane” kuće je maštovita uporaba armiranog cementa. U organskom dizajnu slobodne forme, koji primjenjuje Peter Vetsch, preferira se taj materijal zbog kvalitete, postojanosti, niske cijene i netoksičnosti.
Kako se to radi? Fina cementna mješavina nanese se preko, a mrežaste strukture, ili ručno ili pomoću zidarske žlice ili pomoću cementne prskalice. U usporedbi s betonskom gradnjom, sloj armiranog cementa je poprilično tanak i nije potrebna nikakva dodatna obrada, osim eventualno estetski zahvat ili impregnacija.
Štednja energije
– Što se tiče otpornosti, trebate samo pogledati velike aviohangare i stadione, bazene, akvarije, cjevovode i tunele, pa čak i trupove brodova, i dobit ćete odgovor – kaže Vetsch. Kad je kostur gotov, kuće se uklope u okolinu kroz duboki sloj zemlje koji pokriva valoviti krov i tvori udobni izolacijski pokrov.
Pomoću ove metode u tipičnom “zemljanom” domu štedi se i do 50 posto energije. Naravno, to znači da je građevina uvijek zaštićena od kiše, niskih temperatura, vjetra i prirodnog trošenja.
Ostale prednosti? Poboljšana zvučna izolacija u cijeloj kući, nema propuha, prirodna klimatizacija. Što se vode tiče, samo jedna solarna ćelija od četiri četvorna metra može pokriti 50-70 posto potrebe za toplom vodom četveročlane obitelji.
Kad je Vetsch završio kompleks od devet “zemljanih” obiteljskih kuća u Dietikonu na sjeveru Švicarske, rekao je da mu je cilj vratiti prirodi većinu onog što joj gradnja oduzima.
Fleksibilni dizajn
Ali kada se obitelji usele, same odlučuju kako će urediti krov. Neke se odluče za cvjetnjak i grmlje. Druge radije imaju vlastitu livadu s koje mogu uživati u pogledu. I unutarnje uređenje ovisi o ukusu. Prostorije i sustavi kontrole su fleksibilni, dizajnirani u skladu sa željama vlasnika.
Život u prirodi
