Stolarija drvo aluminij
Kvalitetni prozori štede na grijanju i popravcima
U PRIPREMAMA za proljetni početak gradnje ili većeg preuređenja prozori i vrata su bitna stavka.
Je li bolja drvena, plastična ili aluminijska stolarija? Pitanje nije jednostavno, a ljudi često pogriješe u izboru jer su neinformirani.
Arhitekt Davor Ivelić, direktor projektnog biroa Ajunto, upozorava da te greške izazivaju lančanu reakciju koja poskupljuje gradnju.
Važna je dobra ugradnja
Prozor mora prije svega biti dobar toplinski izolator i jako je važno da bude dobro ugrađen kako se vlaga ne bi provlačila sa strane. Ako je ugradnja dobra i stolarija kvalitetna, neće kasnije biti nepotrebnih troškova. Primjerice, loš aluminijski prozor prenosit će vlagu u kuću pa će na zidu izbiti gljivice, a zbog loše ugradnje voda će se cijediti po zidu i dizati parkete.
Plastika je cjenovno najpovoljnija i najlakša za održavanje (dovoljno ju je oprati vodom) te je stoga u Hrvatskoj posljednjih godina najpopularniji materijal za stolariju, kaže Ivelić. Ona nije čvrsta pa se u nju ubacuju metalni ojačivači.
Drvo je ekološki najprihvatljiviji materijal, a tehnologija proizvodnje i način sklapanja rješavaju problem toga što je drvo "živ" materijal koji, kako kažu arhitekti, "radi". Zbog toga s vanjske strane mora biti dodatno zaštitno premazima.
Danas se više, kaže Ivelić, ne proizvode prozori od masivnog drveta, što je skupo, nego iz lameliranih elemenata u slojevima. Treća podvrsta su metalni prozori i vrata koji imaju široku upotrebu. Najčešći materijal je aluminij, zbog svoje čvrstoće i lakoće, te željezo.
Drvo i aluminij zajedno
– Proizvodnja plastičnog prozora relativno je jednostavna, pa u Hrvatskoj ima mnogo proizvođača i priučenih ugrađivača vrlo nekvalitetne PVC stolarije, što je u pravilu bačen novac. Tvrtke s tradicijom i patentima u izradi PVC stolarije osjetno su skuplje, no njihov proizvod traje više generacija – upozorava Ivelić.
Koji prozor bolje čuva toplinu? PVC i drvo su na istoj razini, a najslabiji je izolator aluminijska stolarija, tvrdi Miljenko Smrekar, direktor i vlasnik Ekomsa, zagrebačke tvrtke koja se bavi ugradnjom i prodajom svih vrsta stolarije u građevini. Stoga se aluminijska stolarija najčešće koristi za poslovne prostore, ulazna vrata trgovina koja se često otvaraju, jer je aluminij daleko otporniji na mehanička naprezanja od primjerice PVC-a.
Kvalitetna kombinacija je stolarija drvo/aluminij – iznutra drvo, izvana aluminij. Drvo čuva toplinu, a aluminij čuva drvo da ga se ne bi moralo premazivati svakih tri do pet godina.
U Hrvatskoj, kaže Smrekar, ima više od 300 registriranih proizvođača PVC stolarije, koji često proizvode u šupi ili garaži. Zbog izuzetno niske cijene uspjeli su zavladati tržištem, no ljudi koji traže kvalitetu i dalje kupuju drvo ili kombinaciju drveta i aluminija.
– Jeftina plastika nije dugotrajna. Nitko ne jamči da se za desetak godina neće deformirati. Najskuplje je kupiti jeftin "reciklirani" PVC prozor u nekom od shopping centara i onda ga ugraditi sam. To je sasvim sigurno novac bačen kroz taj isti prozor – upozorava arhitekt Ivelić.
Plastika nije za Dalmaciju
U zapadnoj Europi zadnjih su godina standard tzv. low energy stakla, koja s unutarnje strane imaju elektrostatski nanos i stoga tri puta bolje izoliraju od onih koja se koriste u Hrvatskoj.
– Dobro izolirana kuća i dobro zabrtvljena i kvalitetna stolarija znače manju potrošnju na grijanje, pa je svakako pravilna investicija u kvalitetnu stolariju i majstore – kaže Ivelić.
U Hrvatskoj je osnovna klimatska podjela na Jadran i kontinent. Tvrdi da strani investitori kod nas često ne poštuju razvijenu građevinsku baštinu. U Dalmaciji se prozori s razlogom štite drvenim škurama i ugrađuju na sam rub fasade kako bi odolijevali udarima bure. PVC stolarija se, pak, na visokoj temperaturi pod suncem širi, a potom skuplja i nije dobro rješenje za to podneblje.
Na kontinentu je drukčije: prozori se štite roletama i uvlače pa imaju i vanjske i unutarnje klupčice, objašnjava Ivelić. Smrekar zaključuje da ljudi ne znaju puno o stolariji koju kupuju. Premda je cijena bitna, pokušava nagovoriti svoje kupce da ne štede na tako bitnim stvarima.
