Replike satova i odjeće
Ne treba biti osobiti poznavatelj palete proizvoda luksuznih modnih kuća da bi se došlo do zaključka kako je nemoguće da su torbice koje kod ovlaštenih prodavača koštaju nekoliko tisuća eura, a svakodnevno ih nosi 20-ak posto Hrvatica – doista originali.
Da su modne krivotvorene kod nas ostvarile gotovo “legalan” status svjedoče i brojni članci po raznim domaćim internetskim portalima koji nude studiozne vodiče kroz kupnju vjernih krivotvorina uz apele poput “Birkin torbu više ne trebate platiti desetak tisuća dolara”.
Ilegalni Versace u Kini
Ipak, teško da se bilo koji kupac predmeta lažnog sjaja uistinu zapitao odakle dolazi njegova “vuittonka”, tko ju je izradio i koliko lažnjaci zapravo koštaju državni proračun. Upravo na toj vrsti edukacije rade izdavači američkog Harpers Bazaara koji su pokrenuli veliku akciju pod nazivom “Lažnjaci nikada neće biti u modi” i u sklopu koje objavljuju doista poražavajuće podatke.
Njihova je novinarka tako u kineskom Guangzhou otkrila ilegalni pogon za proizvodnju Versace, Dunhill i Hugo Boss torbica koje izrađuju djeca u dobi od osam do 14 godina. Mališani spavaju na prašnom podu tvornice, a noge su im lancima vezane za strojeve kako ne bi pobjegli, što je samo jedan od potresnih dokaza o najgorem iskorištavanju maloljetnika na tržištu lažnog luksuza.
Krivotvorine i krv
No problem replika nije isključivo u procesu njihove proizvodnje i još je prije nekoliko godina dokazano da je bombaški napad na madridskoj željeznici 2004. u kojem je poginulo 191 osoba financiran upravo od prodaje krivotvorenih CD-a distribuiranih na američkom tržištu.
Spomenuta inicijativa Harpers Bazaara tako je prva “s obrnutim pristupom” – jer za zaustavljanje distribuiranja nije dovoljno progoniti proizvođače i dilere, nego je nužno senzibilizirati krajnje korisnike. No, problem bujanja tržišta krivotvorina ne ovisi isključivo o taštini modnih žrtava željnih statusnih simbola.
Jer premda najveći dio doista otpada na odjeću i modne dodatke, na sivom tržištu odlično se prodaju i sirevi, lijekovi, paste za zube, vina, parfemi…, a kad je o hrvatskim proizvodima riječ, najčešće se “kradu” Vegeta i Bajadera.
Kolike je razmjere ta tema dosegnula, postalo je jasno tek lani kad je objavljena vijest da su na Siciliji uhićeni proizvođači lažnih Ferrarija koji su prije nego što su otkriveni uspjeli prodati sedam kopija tih luksuznih automobila i 14 već izrađenih čekalo je svoje nove ponosne vlasnike.
Internetske laži
Velik problem u borbi protiv krivotvorina predstavlja internet. Osim što se svaki dan otvara sve veći broj stranica koje, primjerice, posve otvoreno prodaju “replike” oskarovskih haljina već nekoliko dana nakon godišnjih dodjela, tu je i vječni neprijatelj luksuznih proizvođača – eBay.
Premda je nekoliko puta jasno dokazano da je devet od deset produkata koje se tamo prodaju lažno, tom on-line shopping imperiju svaki dan broj posjeta raste za nekoliko tisuća.
Njihova krivotvoriteljska mreža ipak bi se uskoro mogla rasplinuti jer je ta najpoznatija aukcijska web stranica lani izgubila parnicu “tešku” 63 milijuna dolara s konzorcijem Louis Vuitton koji ju je tužio zbog prodaje njihovih lažnih proizvoda.
Najkopiranijem proizvođaču torbica, Vuittonu, kao i ostalim francuskim simbolima luksuza trebali bi pomoći i pravni propisi koje posljednjih godina donosi tamošnja zakonodavna vlast. Francuska je, naime, jedna od rijetkih zemalja u kojoj nisu zabranjene samo proizvodnja i distribucija krivotvorenih dobara, nego i njihovo posjedovanje.
Odsad i novčane kazne
Tako će vam njihovi carinici, ako vas uhvate s, recimo, lažnom torbicom, osim instantne zapljene, izreći i novčanu kaznu, čak i ako niste svjesni da je predmet kojim se ponosite sumnjiva podrijetla.
Nešto blaže propise imaju Švicarci koji samo plijene, ali ne kažnjavaju: tamošnji granični službenici od prošle godine također kontoliraju autentičnost i trenutačno oduzimaju lažne predmete koji osobe unose u njihovu zemlju, bez obzira na to jesu li namijenjeni daljnjoj prodaji ili osobnom korištenju, a osobito su “osjetljivi” na satove, čiji krivotvoritelji zadaju ozbiljne udare nacionalnoj ekonomiji.
Lažnjaci u brojkama
10% ukupno proizvedenih predmeta na svijetu su krivotvorine
600 milijardi dolara – procijenjen godišnji promet krivotvorenih proizvoda u svijetu
750 tisuća ljudi samo u Americi godišnje gubi posao zbog crnog tržišta
57% lažnjaka proizvodi se u Kini
2% se odnosi na (iznimno opasne) lažne lijekove
Replike satova i odjeće
