Zagrebački neboderi
Stotine novih poslovnih zgrada proteklih je godina niklo na Sigečici, Zavrtnici te uz Savsku, Vukovarsku, Heinzelovu, Radničku, Slavonsku i Ljubljansku aveniju. Euro tower, Zagreb tower, Hoto toranj, Almeria, Grand centar, Hypo banka, VMD centar, Centar 2000 te nove poslovne zgrade Agrama, HG spota, HAK-a, Privredne banke, Microsofta, DHL-a, Bille, Blitza, Croatia osiguranja i Plive samo su neke od zgrada koje su niknule u posljednjih nekoliko godina u hrvatskoj metropoli.
Akademik, profesor na Arhitektonskom fakultetu i autor pohvaljenog zdanja Croatia osiguranja krivnju za ovako bezimene nebodere vidi u investitorima.
– Zgrade koje su nastale u posljednjih pet godina odlikuje niski standard, i to ne samo zbog arhitekata koji projektiraju nedovoljno vizualno dojmljive zgrade nego i zbog investitora koji na svemu štede. Investitorima je najvažnije u što kraćem roku napraviti zgradu koja će imati velik broj kvadrata koje će brzo prodati ili iznajmiti po visokim cijenama. Radi što većeg profita, uopće im nije važno kako će zgrada izgledati. Niti jedna zgrada svojom vizurom ne odskače, a dobri projekti unište se zbog nerealnih zahtjeva investitora i željom za što većom zaradom – rekao je dr. sc. Velimir Neidhardt. Kao primjer loše poslovne zgrade Neidhardt navodi Hypo banku na Slavonskoj aveniji, od čijeg je projekta odustao američki arhitekt Thom Mayne.
– Mayne je u Klagenfurtu napravio fantastičnu i vizualno atraktivnu Hypo banku, a od zagrebačkog projekta je odustao zbog velikih problema s investitorima. Projekt je naslijedio domaći biro Tehnozone i austrijski projektanti koji su, umjesto zagrebačkog ponosa, napravili šaku u oko – rekao je dr. Neidhardt. Dodaje da u Hrvatskoj ima premalo eksperimentalnih i tehnološki suvremenih poslovnih zgrada.
Slično mišljenje dijeli i arhitekt, teoretičar i profesor na Arhitektonskom fakultetu dr. sci. Tomislav Premerl. Kao glavnu negativnost novih poslovnih zgrada navodi loš urbanizam i nedostatak organiziranog planiranja.
– Sve te zgrade imaju lokacijsku i građevinsku dozvolu, ali su one potpuno neplanski projektirane. Očito urbanisti nisu usuglasili što žele, hoće li Zagreb dobiti svoj Manhattan ili će se nastaviti s gradnjom neplanskih naselja u kojima se prožimaju niske obiteljske kućice i visoki neboderi koji zagušuju promet i zagorčavaju život stanovnicima – rekao je Tomislav Premerl. Lošim smatra i nedovoljnu informiranost građana i struke jer je zbog goleme ekspanzije graditeljstva nemoguće pratiti arhitekturu koja po svemu nazaduje za Europom.
– Nekad se znalo za nekoliko arhitektonskih veličina koje su radile dojmljive i kvalitetne zgrade. Sada zgrade pamtim po bojama i oblicima, a ne po njihovim autorima, što smatram iznimno lošim – rekao je dr. Premerl te objasnio kako su mu zgrade previše jednolične i iste te da je i njemu kao teoretičaru i stručnjaku teško sjetiti se koji je Euro, a koji Zagreb, Hoto ili neki drugi “tower”.
– Za desetak godina sa sigurnošću ćemo moći procijeniti kvalitetu svih tih zgrada nastalih u eksploziji graditeljstva i kapitala početkom 21. stoljeća. Osobno mi se sviđa Euro tower na Vukovarskoj aveniji, poznatiji kao Kordićev neboder. Njega je projektirao kolega Marijan Hržić, koji je napravio atraktivnu zgradu sa zanimljivom fasadom, a dojmljiv je i VMD centar uvaženog arhitekta Filipovića. Te dvije zgrade su, prema mojem mišljenju, dvije najbolje novije poslovne zgrade, ali nisam siguran da su one napravljene na najboljoj mogućoj lokaciji. Slično je s Hoto tornjem investitora Tome Horvatinčića. Ta zgrada je ugušila Savsku, doslovno je profiterski ugurana na nedovoljno veliku parcelu iako projekt arhitekta Marijana Turkulina i nije tako loš.
Stručnjaci zaključuju da će malokoja od ovih zgrada biti ponos grada kao što su Vitićeva Kockica, Jelinekova Zagrepčanka, zgrada Poglavarstva ili Cibonin toranj.
Zagrebački neboderi
GORILOPEDIJA – EKONOMIJA I PRAVO
