Plan otplate kredita
Trećina obitelji neće moći plaćati kredite
GUBITAK posla i pad plaća, s kojima su mnogi suočeni, ozbiljno dovode u pitanje i njihovu sposobnost da otplaćuju kredite.
U najnovijoj publikaciji “Financijska stabilnost” analitičari HNB-a ocjenjuju da će broj onih koji imaju problema s vraćanjem kredita i dalje rasti, premda sporije nego lani.
Simulacije šokova
U najcrnjem scenariju, pak, kreditne teškoće imat će gotovo trećina kućanstava. Naime, gledajući raspoloživi dohodak nakon što se odbiju otplate kredita i u obzir uzme prag siromaštva, na kraju 2008. ranjivo je bilo 15,9 posto svih zaduženih kućanstava. Da bi ocijenili koliko su banke izložene problematičnim kućanstvima, analitičari HNB-a proveli su simulaciju šokova koja uključuje pad zaposlenosti te promjene tečaja i kamata. U 2009., pokazuju izračuni, probleme s otplatom kredita imalo je više od 18 posto kućanstava, što je na razini 2007.
Pritisci ipak manji
U najgorem slučaju – kada bi zaposlenost pala 5 posto, uz rast otplate kredita od 20 posto zbog rasta kamatnih stopa – dug ranjivih kućanstava dosegnuo bi 32 posto. Blaža je opcija u slučaju da se otplata kredita poveća 20 posto zbog deprecijacije tečaja. Tada bi udjel “problematičnih” dosegnuo 22 posto. Ipak, šokovi se ne očekuju, uključujući rast kamatnih stopa i deprecijaciju tečaja. Stoga bi se trebali smanjiti i pritisci na otplate kredita.
Dio loših kredita banke su reprogramirale
Kako je sve veći broj građana i poduzeća koji s teškoćama vraćaju kredite, pogoršava se i “portfelj” banaka. Krajem rujna prošle godine udio loših kredita u ukupnim kreditima iznosio je 6,4 posto i bio je 30 posto veći nego krajem 2008. Pogoršanje je vidljivo u svim sektorima, ali posebno kod poduzeća. Rast loših kredita očekuje se i ove godine, među ostalim i stoga što su reprogramirani krediti sumnjive kvalitete. Nerijetko je samo riječ o odgodi gubitaka. To će opteretiti zarade banaka, ali sustav je dovoljno žilav da sve to izdrži.
Plan otplate kredita
GORILOPEDIJA – EKONOMIJA I PRAVO
