Obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj
Kada jednom uđemo u EU, moći ćemo birati od kojeg ćemo dobavljača kupovati struju i plin za svoje domaćinstvo, no taj dan nije tako blizu.
Iako je EU postavila 2007. kao rok za liberalizaciju energetskog tržišta za male korisnike, to je uglavnom ostala samo teorija, a istraga Europske komisije pokazala je da nacionalni i regionalni monopolisti nastavljaju dominirati tržištem, kontrolirati cijene energenata i sprečavati ulazak novih igrača. Dodatni paket mjera dogovoren je unutar EU, no pitanje je koliko će godina proći dok se ne počne i primjenjivati.
Znači li otvaranje tržišta manje ili veće cijene
Kada se otvori tržište energenata i za domaćinstva, pitanje je što će biti s cijenama. Iako liberalizacija tržišta u teoriji donosi smanjenje cijena, u Hrvatskoj bi, s obzirom na to da struju i plin plaćamo manje od tržišne cijene, moglo doći i do poskupljenja. Danas su neke od naših cijena, posebice naftnih derivata u prometu, vrlo blizu tržišnima, no to međutim nije slučaj primjerice kod plina, pa bi taj energent otvaranjem tržišta zapravo mogao poskupiti.
Pet mjerila
– Hrvatska će morati postupno usvajati najnoviji paket energetskih regulativa, koji je prihvaćen u posljednjih nekoliko godina. No, čak i zemlje EU imaju za to prijelazna razdoblja – kaže voditelj projekata za okoliš, energetiku i prirodne resurse u Delegaciji EK.
Drugačije od HT-a
Među mjerilima je bila sigurnost opskrbe naftnim derivatima i plinom te se Hrvatska obvezala da će držati zalihe dovoljne za 90 dana. Međutim, za to će joj trebati prijelazno razdoblje od nekoliko godina jednostavno zbog toga što zasad nema dovoljno rezervoara, koji se grade u Omišlju i Sisku, dok se uz podzemno skladište plina kod Ivanić Grada sprema gradnja još jednog.
Hrvatska je također trebala liberalizirati unutarnje tržište električne energije, zbog čega je upravljanje distribucijom izdvojeno iz HEP-a. Tako se izbjegla situacija da jedna tvrtka kontrolira državnu distributivnu mrežu, kakva je, primjerice, nastala privatizacijom Hrvatskog telekoma.
Slobodni putevi
– To bi trebalo rezultirati ukidanjem monopola. Jer distribuciju sada više ne vodi jedna državna tvrtka nego njima upravljaju neovisne agencije i ti su putevi sada slobodni. Trenutačno veliki kupci mogu kupiti električnu energiju od nekoga drugog, ne od HEP-a.
Mi smo morali našu mrežu dovesti u takvu poziciju da susjedne zemlje dobiju pristup i mogu prodavati i kupovati struju u Hrvatskoj ili je transportirati preko Hrvatske – kaže državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša Nikola Ružinski.
Mogućnost uključivanja novih proizvođača u distributivnu mrežu preduvjet je i za povećanje udjela obnovljive energije, što je bilo još jedno mjerilo. Hrvatska se obvezala da će do 2020. obnovljivi izvori činiti barem 20 posto u proizvodnji i potrošnji.
– Danas u proizvodnji imamo 40 posto obnovljivih izvora energije zahvaljujući hidrocentralama, ali lošije stojimo u potrošnji jer kupujemo oko 30 posto struje – kaže Ružinski.
Geotermalna elektrana
Očekuje se da će u obnovljive izvore energije ulagati uglavnom privatni investitori.
– Vjetroelektrane prema našoj strategiji, koja je trenutačno u Saboru, trebale bi proizvoditi oko 1000 megavata, no već sada ima više zainteresiranih. Rade se i projekti za solarnu termoelektranu od 60 megavata te elektrane na biomasu od 3 do 20 megavata, koje su uglavnom vezane uz drvnu industriju.
Obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj
