Kazna za neregistrirano vozilo
Sve je više neregistriranih i neosiguranih automobila
NA NAŠIM prometnicama, barem se tako nama čini, sve je više neregistriranih i neosiguranih automobila.
U većini slučajeva ti automobili imaju "uredne" registarske pločice, tako da ne upadaju u oči kao oni koji se vozikaju bez ikakvih registarskih oznaka. Ali bez obzira na to imaju li ili nemaju registraciju, vozači u neosiguranim automobilima u prekršaju su i ako ih zaustavi policijska ophodnja, masno će platiti vozikanje.
Sigurno je da na kašnjenje s registracijom i uplaćivanje premije obveznog autoosiguranja najviše utječe životni standard, odnosno platežna moć ljudi. Mnogi će se "rastegnuti" do krajnjih granica s kreditima i ostalim zaduženjima da bi došli do željenog limenog ljubimca te će prvu godinu nekako i izgurati. Međutim, već kod druge registracije započet će glavobolje zbog novca, jer u većini slučajeva kod kupnje novog automobila na kredit ili leasing treba plaćati kasko osiguranje do isplate posljednje rate. Ima tu i nadobudnih mladih vozača koji čak stavljaju i stare, odnosno lažne tablice i jurcaju uglavnom po kvartu, ne razmišljajući što će se dogoditi u slučaju lakše ili teže nezgode.
Uvijek se postavlja pitanje što napraviti kada doživite nezgodu u kojoj niste krivi, a prouzročio ju je vozač s neregistriranim, odnosno neosiguranim automobilom. Procedura je vrlo jednostavna. Ako je šteta manja i vozila su u voznom stanju, ne treba zvati policiju. Dovoljno je ispuniti obrazac s europskim izvješćem i to da obje stranke potpišu da nema nikakvog spora o krivnji. Međutim, ako nije tako, ipak treba pozvati policiju koja će napraviti zapisnik na osnovi kojeg se onda prijavljuje šteta.
Ako sve ide normalnim putem, odnosno ako onaj koji je počinio štetu neosiguranim automobilom prizna krivicu, tada je najbitnije što prije prijaviti štetnu radnju osiguravatelju. Prema zakonu, kako nam je rekao direktor Službe šteta u splitskoj filijali Croatia osiguranja Željko Šantić, štetu bi trebalo prijaviti najprije Hrvatskom uredu za osiguranje. Međutim, puno je bolje da oštećeni štetu prijave osiguravajućoj kući u kojoj imaju obvezno osiguranje od autoodgovornosti s naglaskom na to da je štetu počinilo neosigurano vozilo. Time se bitno skraćuje procedura, jer će se lakše obaviti procjena štete, utvrditi vjerodostojnost događaja i svega ostalog vezanog uz potrebnu dokumentaciju.
Kada se sve obavi, prikupljena se dokumentacija proslijeđuje Hrvatskom uredu za osiguranje, a osiguravajuća kuća traži suglasnost za to da riješi predmet. U principu, prema Šantićevim riječima, Hrvatski ured dodjeljuje predmet onom osiguravatelju koji je prijavio nastanak štete. Nakon toga se ide na rješavanje štete nagodbom ili po računima ispostavljenim za popravak automobila. Ako u nezgodi ima ozlijeđenih, prikuplja se potrebna medicinska dokumentacija, sve se pomno analizira i ide se na isplatu. Nakon isplate osiguravajuće kuće imaju pravo na povrat sredstava, koja su isplatile na ime štete, u Hrvatskom uredu za osiguranje.
Dakle, oštećena će osoba dobiti naknadu za popravak automobila ili za tjelesne ozljede, a na Hrvatskom uredu za osiguranje je da se naplati onomu koji je prouzročio štetu neregistriranim, odnosno neosiguranim vozilom. Naravno, novčane su kazne za počinitelje prekršaja velike, a usto mora platiti i regres prema Hrvatskom uredu za osiguranje. Kako i na koji način, regulirano je posebnim pravilnikom.
Prema riječima Željka Šantića, oštećena je strana uvijek zaštićena, bez obzira na to radi li se u nezgodi o osiguranom ili neosiguranom vozilu, a iza svega stoji Hrvatski ured za osiguranje. Mogu se sudariti i dva automobila od kojih nijedan nije osiguran. I u tom će slučaju biti obeštećen onaj koji nije kriv za nezgodu, ali uz napomenu da i jednom i drugom slijede prekršajne prijave i kazne zbog vožnje s neosiguranim vozilom.
Kazna za neregistrirano vozilo
GORILOPEDIJA – EKONOMIJA I PRAVO
