Izgubljena dobit
Izgubljena dobit
Imovinsko oštećenje sastoji se od uništenja neke stvari ili u manjoj ili većoj povredi, onemogućavanju ili otežanju upotrebe stvari, nekoj smetnji zbog čijeg uklanjanja je potrebno napraviti troškove koji inače ne bi bili napravljeni.
U pitanju je povreda nekog imovinskog interesa. Onaj koji je počinio štetu (štetnik) dužan je oštećenome nadoknaditi onaj interes koji bi ovaj imao da nije bilo događaja oštećenja.
Imovinska šteta može nastati i u slučaju povrede tuđe fizičke osobe ako je ta povreda povukla nesposobnost za rad ili troškove liječenja.
Slučajevi imovinske štete kod tjelesne povrede ili oštećenja zdravlja:
* troškovi liječenja* izmakla zarada* povećane potrebe uslijed povrede.
Postoje dva slučaja imovinske štete:
* stvarna (prosta, obična) šteta* izgubljena dobit.
1. Obična šteta
Obična šteta je neko umanjenje imovine (smanjenje aktive ili povećanje pasive).
* Smanjenje aktive je gubitak, smanjenje ili ograničenje nekog prava.* Povećanje pasive je kad se povećava iznos dugovanja.
2. Izgubljena dobit
Izgubljena dobit slučaj je oštećenja po pitanju imovine koja se osnovano mogla očekivati prema redovitom tijeku razvoja situacije ili posebnim okolnostima, a koja je spriječena radnjom onoga koji je počinio oštećenje.
Postoje tri vrste izgubljene dobiti:
* izgubljeni prirodni plodovi,* izgubljeni civilni plodovi,* izgubljena zarada.
Moralna šteta
Moralna šteta se razlikuje od imovinske štete jer ne čini imovinski gubitak. U nekim pravnim sustavima ona se i ne naziva štetom. Nastaje uslijed pretrpljenih duševnih i fizičkih boli i straha. Za pretrpljene fizičke boli (uvijek i bilo koja bol) i pretrpljeni strah (bilo koje vrste) sud može dosuditi naknadu neimovinske štete imajući u vidu veliki intenzitet i duže trajanje. Za pretrpljene duševne boli sud može dosuditi naknadu neimovinske štete samo u taksativno nabrojanim slučajevima:
* zbog umanjenja životne aktivnosti;* povrede ugleda;* povrede časti;* povrede slobode;* povrede prava ličnosti;* smrti bliskog lica (bračni drug, djeca i roditelji, izuzetno braći i sestrama – ako je između njih postojala trajnija životna zajednica).
Prilikom odlučivanja o Zahtjevu za naknadu moralne štete, sud je obavezan voditi računa o značaju povrijeđenog dobra i cilju kojem služi ta naknada.
Zakonsko je pravilo da tko drugome prouzrokuje štetu – dužan ju je nadoknaditi, s izuzetkom da može dokazati da je šteta nastala bez njegove krivice.
Izgubljena dobit