Inovacije u Hrvatskoj
Inovacije u Hrvatskoj
Iako u Hrvatskoj djeluje veliki broj uspješnih inovatora, na domaćem se tržištu rijetko mogu naći gotovi proizvodi koji su plod “domaće pameti”. Može se steći dojam da su hrvatski inovatori uspješniji u inozemstvu nego u domovini jer redovito osvajaju značajne međunarodne nagrade.
Jedna od najvećih prepreka tržišne realizacije inovacija jest nedostatak novca, no vještiji inovatori i to će moći premostiti ako znaju gdje mogu pronaći sredstva za svoju promociju.
Tek mali broj tvrtki u Hrvatskoj svoje poslovanje temelji na inovativnim proizvodima. Kao klasični primjeri domaćih inovativnih tvrtki spominju se Pliva, koja je razvila vlastiti antibiotik Sumamed, Podravka s popularnim začinom Vegeta, HS Produkt, koji razvija i izvozi vlastito vatreno oružje, te Tehnix koji razvija strojeve i opremu za zaštitu okoliša.
>>INOVACIJE U HRVATSKOJ 2006.
Pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) djeluje Zajednica za inventivni rad koja koordinira pokroviteljstva i prikuplja podatke o tehnološkim ponudama, inovacijama i inovacijskim proizvodima svojih članica te inovatorima pruža stručnu pomoć u pribavljanju sredstava u okviru Vladinih programa poticanja maloga gospodarstva, odnosno projekta namijenjenih inovatorima.
Zajednica za inventivni rad sudjeluje u akcijama i projektima za pomoć inovatorima, poglavito onima koje provodi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (kroz Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Vladin program BICRO, Državni zavod za intelektualno vlasništvo, Hrvatski institut za tehnologiju te regionalne udruge i društva inovatora. Ti programi najvećim dijelom imaju za cilj razvoj inovacija i njihovu komercijalizaciju.
U Hrvatskoj zapravo ne postoje cjeloviti podaci o vrijednosti koju inovativnost donosi hrvatskom gospodarstvu. Strukovne udruge, koje pomažu inovatorima da se na najvažnijim sajmovima pojedinačno predstave svjetskom tržištu, mogu samo istaknuti najznačajnije inovacije koje su doista primijenjene u svakodnevnom poslovanju, a kojih ionako nema mnogo.
Kada govorimo o inovativnosti hrvatskih tvrtki, uglavnom smatramo da su one u svojim procesima i općenitom pristupu poslovanju zaostale u odnosu na one zapadnoeuropske. Ipak, analize koje zajedno provode zagrebački Ekonomski fakultet, splitski Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje te njemački institut Frauenhofer ukazuju da inovativnost hrvatskih tvrtki nije na tako niskoj razini.
Naime, rezultati zajedničke studije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje pod nazivom Inovacije u proizvodnji 2006. pokazuju da je tijekom dvogodišnjeg razdoblja 77,2 posto poduzeća u Hrvatskoj lansiralo nove proizvode, od kojih je 64,1 posto predstavilo potpuno nove proizvode na domaćem tržištu.
Uz nove proizvode, 76,9 posto poduzeća proizvodi i prodaje proizvode koji su na tržištu prisutni više od 10 godina. Štoviše, iako je hrvatsko gospodarstvo po svojoj (zastarjeloj) strukturi nepovoljno za tržišnu primjenu inovacija, domaće tvrtke su prilično inovativne.
No zanimljivo je da su u Hrvatskoj srednje i velike tvrtke relativno inovativnije od malih, iako bi upravo manje tvrtke, zbog svoje fleksibilnosti, trebale pokazivati veću sklonost inovacijama.
Inovacije u Hrvatskoj