Uskrsno jaje
Uskrsno jaje
Kroz povijest jaje je dobivalo magične i često tajnovite karakteristike, a danas je simbol Uskrsa, plodnosti i novog života.
U poganskim vremenima jaje je bilo simbol ponovnog rođenja i najčešće se povezivalo s oživljavanjem prirode. To ne čudi kad se zna da nakon duge i hladne zime zemlja u proljeće oživljava, jednako kao što se i u jajetu čudesno stvara život. Stoga su već stari Egipćani i Perzijanci imali običaj proljetnog darivanja ukrašenih jaja kao simbola obnovljenog života.
Stoljećima prije pojave kršćanstva ljudi su u proljeće izmjenjivali jaja, koja su simbolizirala nov život, obilje i rađanje. Bogataši su poklanjali jaja prekrivena zlatnim listićima, dok su oni siromašniji bojili jaja travama i lišćem.
Jaje je u Mezopotamiji bilo simbolički povezano s božicom plodnosti Astarte, a rimska poslovica kaže: sav život dolazi iz jajeta. Prema narodnom vjerovanju, darovana pisanica na Uskrs donosi sreću, što je običaj koji se počeo širiti oko 1000. godine i traje do danas.
Kroz povijest je jaje uključivano u brojne obrede – pohranjivano je u temelje kuća ne bi li otjeralo zlo, stare Rimljanke su smatrale da se iz jajeta može proreći spol nerođenog djeteta, a francuske mladenke stale bi na jaje prije nego što bi prekoračile prag novog doma. Gali, Rimljani, Kinezi i Egipćani smatrali su ga simbolom svemira, a među brojnim teorijama o postanku Zemlje našla se i ona koja tvrdi da se i Zemlja izlegla iz golemog jajeta.
Kršćanstvo nije donijelo velike promjene – jaje je i dalje predmet štovanja, ali sa sitnom razlikom: više ne simbolizira ponovno rođenje prirode, već čovjeka.
Bojenje jaja
Jaja su se u početku bojila jarkim bojama jer su one predstavljale proljeće, a koristila su se u dječjim igrama vezanima uz Uskrs ili su se poklanjala. Nakon što su bila obojena i ukrašena različitim crtežima, jaja su razmjenjivali ljubavnici ili su se poklanjala simpatijama.
U srednjem vijeku bogataši su ih poklanjali svojim slugama, a u različitim kulturama i na različitim krajevima planeta uskrsna jaja imala su svoja različita značenja, često vezana i uz boju u koju su obojena.
Jarkocrvena jaja, koja simboliziraju Kristovu krv, razmjenjuju se u Grčkoj. U nekim dijelovima Njemačke i Austrije zelena jaja se konzumiraju na Veliki četvrtak, a slavenski narodi poznati su po ukrašavanju pisanica zanimljivim uzorcima u zlatnoj i srebrnoj boji.
Poljaci i Ukrajinci ukrašavaju jaja jednostavnim crtežima i bojama. Iako je običaj da se jaja kuhaju u boji, u mnogim zemljama ukrašavaju se i prazna jaja, a potom se njima uljepšavaju aranžmani ili drveće tijekom Velikog tjedna. Armenci su poznati po tome što prazna jaja oslikavaju religioznim motivima.
U Austriji, ali i kod nas, pogotovo na obali, popularno je bojenje jaja uz korištenje zanimljivog lišća, često paprati koja se zamota oko jaja, učvrsti i kuha u boji, najčešće prirodnoj. Kada se list ukloni, ljuska ispod njega ostaje bijela.
Ako se umjesto umjetnih odlučite za prirodne boje, onda na vrijeme nabavite potrebne sastojke, ovisno o boji koju želite. U mnogim kulturama, pa tako i kod nas, jaja se oslikavaju ručno voskom, no i taj običaj poput mnogih, nažalost, polako izumire.
Crvena – jaja se kuhaju u vodi u koju se stave cikla ili crveni radič ili pak korijen broča. Smeđa/C rvenkasta – suha kora crvenog luka kuha se u vodi, a kad provre, dodaju se žlica octa i jaja. Smeđa – potrebno je iskuhati korijen hrasta i u toj vodi kuhati jaja. Zelena – jaja se kuhaju u vodi zajedno s listovima koprive, a ako nemate koprive, dobra zamjena mogu biti špinat ili poriluk. Žuta – potrebno je prokuhati ljuske oraha, nakon čega se u tu vodu dodaju jaja.
Uskrsno jaje
