Izrada božićnih jaslica
Izrada božićnih jaslica
Uz mnoge zemlje i Hrvatska sudjeluje u bogatoj tradiciji jasličkog stvaralaštva koje se nije nikad prekidalo već samo nadopunjavalo, obogaćivalo i razvijalo. Zgodno se prisjetiti i jaslica koje se mogu smatrati najstarijima u Hrvatskoj.
Jedne od njih su one spektalkulane u samostanskoj kapelici otaca franjevaca na otočiću Košljunu kraj Punata na otoku Krku, potječu iz 17. Stoljeća a djelo su vrhunskog majistora. Zgodno i važno je istaknuti da se izrada božićnih jaslica proširila u Hrvatsku iz srednje Europe, putem Crkve, a naročito franjevačkog i isusovačkog reda, ali i putem dvorskih božićnih svečansoti i ugođaja u 17. I 18. stoljeću te kasnije građanski sloj prenosi tu tradicju na koju se nadovezuju pučke jaslice s kraja 19. I početka 20. stoljeća.Radi se o pravim malim remek-djelima pučkog rukotvorstva.
Prije nekoliko godina na izložbi u Rimu, izloženo je pet jaslice iz Hrvatske koje predstavljaju presjek jasličkog stvaralaštva na području Hrvatske. Izložbu hrvatskih jaslica organiziralo je Hrvatsko Veleposlanstva pri Svetoj Stolici u suradnji s Etnografskim muzejom iz Zagreba. Prve od odabranih jalica su iz mjesta Beli na otocu Cresu, izrađene u baroknom stilu. I ujendo najstarije u ovogodišnjem odabiru. Druge su tipične pučke jaslice sjevno-zapadnog hrvatskog tipa koje se nadovezuju na europsku tradiciju pokuzujući ujedno osebujnost s brojnim kreativnim elementima. Jaslice su nastale 1932., a dolaze iz sela Plemenšćine kod Klenovnika. Izradili su ih prijatelji oca današnjeg vlasnika Branka Bunića u samo njima poznatoj maniri obljepljivanja bojanog papira na drvoj podlozi u stilu siromašnje seoske sredine hrvatskog Zagorja.
Takve jaslice, “Betlehem ili Betlem” tamo se još uvijek izrađuju a trokutastog su oblika zbog mjesta u kući, kuta prostorije gdje se postavaljaju. Iz istih predjela Hrvatske odakle dolaze ove dvoje tradicionalne jaslice predstavljne su i dvoje moderne. Jedne su djelo umjetnika Blaža Devčića rođenog u vrletima Velebita blizu otoka Cresa, a druge umjetnika Žige Popijača iz Risvice u Hrvatskom Zagorju. Na likovima Devčićevih jaslica koje je napravio za crkvu u Jablancu 1966., vidi se manira poznate Meštroviceve škole pod čijim je utjecajem stvarao svoja djela. I nedavno osnovana župa svetog Petra iz Prika kod Omiša izložila je svoje jaslice, u kojima se vidi presjek crkve s unutarnje i vanjske strane.
Božić se zbiva u crkvi i oko crkve. Pastiri su obučeni u splitsku narodnu nošnju. Među njima se posebno ističe ribar i žena, koja nosi golubicu na dar. vrlo su zanimljivi i svirači, a napose Sveta obitelj obučena u istočnu nošnju. Pomoću električnog motora jaslice se stalno okreću te ih se tako može vidjeti sa svih strana.
U zvijezdi repatici vidi se natpis starodrevne hrvatske božićne pjesme: "U se vrime godišta". Posljednje izložene božiće jaslice djelo su pounatog, autohtonog i suvremenog hrvatskog umjetnika Izidora Popijača Žige- Bednjanskog. On u svom umjetničkog stvranju izražava se u dva iskonska materijala: terakota i drvo ali vrlo posebno radi se o starom okamenjennom hrastu iz korita rijeke Bednje čija je starost utvrđena na oko 4600 godina. U tom materijalu umjetnik Žiga Bednjanski izradio je božićne jaslice izložene u Rimu, kojima prikazuje samoću i tišinu betlehemske idile, koja izaziva čuđenja umjetnika u sadašnjosti tame koja obuhvaća našu “prljavu i krvavu” planetu.
Izrada božićnih jaslica
