Dječji vrtić Krk
Dok nas šestogodišnja Luana ispituje što ćemo napisati o njezinu vrtiću, Nika, Laura i Viktor hvale se kako u ljubičastoj kupaonici imaju čak i tuš. Vole svoj novi šareni vrtić i ponosno nam pokazuju dio objekta u Krku u koji su se klinci i njihove tete uselili početkom listopada.
Pohvale djece i odraslih
– Imamo dva igrališta, a ne jedno. Mi tu možemo van i u papučama. Imamo bicikle i male zahode. A oćeš nas ti stavit u novine? – ispaljuju djeca ko iz topa dok hvale najdraži vrtić, nesvjesni da je djelo riječkih arhitekata Saše Randića i Idisa Turata već dobilo mnoštvo pohvala odraslih.
Umjesto “kockaste“ zgrade s interijerom u smeđim nijansama, kako često izgledaju naši vrtići, Randić i Turato razigrali su se bojama i oblicima, a inspiracija im je bila upravo grad Krk, njegova stara kamena jezgra.
– Vrtić smo zamislili kao mali grad za djecu. Jedinice predstavljaju kuće tog gradića, dvorišta su njihovi vrtovi, hodnici koji ih povezuju su kale (primorske ulice), a oko kuća su zidine – objašnjavaju Turato i Randić svoj koncept.
Naime, zgradu okružuje kameni zid, svaka od 11 vrtićkih grupa u objektu je dobila posebnu cjelinu s dvorištem koje pak povezuju hodnici dobrim dijelom “obučeni“ u stakla. Hodnici prate nagib terena na kojem je sagrađen vrtić pa među vrtićkim skupinama nema stepenica.
Na krovovima raste mediteransko bilje koje skriva klima-uređaje, a dvorišta su prekrivena obojenom gumom pa nestašni mali otočani mogu padati do mile volje bez opasnosti od većih ozljeda.
Uz mala dvorišta u koja se izlazi direktno iz soba u kojima borave djeca, vrtić ima i jedno veće, “naoružano“ ljuljačkama, toboganima i kojekakvim modernim spravama za igru. Vrtić ima i dvoranu za vježbanje, a da se mislilo na sve, pokazuje i baletna oaza, veliko ogledalo s nisko postavljenom baletnom štangom, da bi se male plesačice mogle propinjati na prstiće.
Parking za kolica
– Naime, cilj je da ovaj objekt djeci služi i u poslijepodnevnim satima, kada bi u vrtiću tete trebale imati satove aerobika, a bude li sreće, istesat će se tu i koja balerina, jer svoj je interes za suradnju već pokazala riječka Baletna škola – govori Irena Žic-Orlić, ravnateljica ustanove Dječji vrtić Katarina Frankopan.
Bit će tu i različitih radionica, a cilj je da prostor bude maksimalno iskorišten, i to za aktivnosti namijenjene djeci – govori ravnateljica koja očito uživa na svom radnom mjestu.
Dok obilazimo zgradu i s arhitektima s guštom spremno isprobavamo razne dječje rekvizite, ravnateljica nam kaže da novi prostor definitivno olakšava rad s djecom jer je u potpunosti prilagođen upravo tome. Ovo je, naime, prvi otočni vrtić građen baš za tu namjenu, ostalih osam i dalje su “podstanari“ u raznim ustanovama.
I djeca su sretna što su se napokon preselila u novu zgradu pa tako četverogodišnja Tara kaže da joj je “ovaj vrtić puno ljepši“.
Zbog male površine parcele, jaslice su smještene na katu zgrade do kojeg vodi široko stepenište. I jaslice imaju izlaz na šarenu “gumenu“ terasu, a njihove su kupaonice opremljene svom silom pomagala za higijenu beba.
Randić i Turato osmislili su i kompletnu opremu i namještaj u vrtiću, a kako kaže Turato, vrtići i škole su objekti kod kojih nema odstupanja jer svaki, i najmanji element treba projektirati.
– To su jedini arhitektonski elementi koji educiraju – govori Turato.
I roditelji su zadovoljni prostorom u kojem njihovi klinici prvode dobar dio dana pa tako tata male Elizabete, Saša Lončarić, ne skriva oduševljenje.
– Prostor je funkcionalan, lijep, a i djeca su izuzetno sigurna – poručuje krčki tata.
U sredini vrtića napravljen je svojevrsni trg, a označena su mini parkirna mjesta – za dječja kolica. Ovaj je prostor zamišljen kao mjesto za različite manifestacije, a u cijeloj zgradi može se izbrojiti oko 2200 kvadrata površine.
Grupica klinaca koja nam opisuje vrtić objašnjava i da su svagdje “mali“ i “veliki“ prozori.
Virenje u ured ravnateljice
– Sve vidimo kroz staklo iza nas, a ono gore je za tete – pokazujuju nam djeca prozore u visini svojih očiju i ona nešto više koja odraslima omogućuju bolji pogled. Ovakva pažnja veseli klince jer bez puno muke mogu proviriti kroz svaka vrata.
No, može se vidjeti i što rade tete u zbornici jer i ta prostorija ima prozor koji gleda na unutrašnjost vrtića, a i ured ravnateljice dostupan je za “virenje“, no samo s glavnog ulaza u zgradu.
Iako je sve šareno i veselo, stropovi vrtića ostali su u boji betona jer, objašnjava Turato, njihova je filozofija praktičnost i ekonomičnost i nije se htjela odaslati kriva poruka, htjeli su izbjeći impresiju razmetanja bogatstvom.
Priču o krčkom vrtiću možda je najbolje zaključiti riječima voditeljice Sunčice Maračić koja je na naš upit da usporedi rad u novom s onim u starom vrtićkom objektu uz smiješak objasnila: – A što znači domaćici dobra kuhinja?
Krk je gotovo u cijelosti sam platio svoj vrtić
Kompletna gradnja krčkog vrtića s opremom koštala je 26 milijuna kuna, a veći dio novca, 22 milijuna, osigurao je Grad Krk dok je ostatak platila država preko Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u čijem su resoru otoci. Tandemu Randić i Turato ovo je prvi vrtić, a već su se uhvatili posla s projektiranjem još jednog, u Puli. No, u Krku su i prije ostavili svoj pečat, autori su tamošnje nove osnovne škole.
Dječji vrtić Krk
