ZAGREB – Na zagrebačkom Sveučilištu danas je javnim predstavljanjem obilježen završetak trogodišnjeg Tempus projekta EQIBELT (Education Quality Improvement by E-learning), tijekom kojeg je primjenjena tehnologija e-učenja na hrvatskim sveučilištima u svrhu poboljšanja kvalitete obrazovanja.
Nositelj projekta bilo je Sveučilište u Zagrebu, a u njemu je sudjelovalo osam europskih i tri hrvatska sveučilišta (Zagreb, Rijeka, Dubrovnik) te CARnet i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Proračun projekta iznosio je 500.000 eura, a koordinirao ga je u ime zagrebačkog Sveučilišta Sveučilišni računski centar (Srce).
Predstavnici triju hrvatskih sveučilišta izvijestili su o ostvarenim rezultatima, u okviru kojih su donesene strategije i osnovani uredi za e-učenje, održane radionice i predavanja stručnjaka na kojima je sudjelovalo više od 300 profesora, nastavnika i studenata. Uspostavljeni su centri i timovi za e-učenje, a potaknuto je i izdavanje biltena o e-učenju. Ravnatelj "Srca" Zoran Bekić je istaknuo da platforma za e-učenje "Merlin" pri zagrebačkom Sveučilištu ima 142 kolegija te okuplja gotovo 4500 studenata.
Prorektorica za studije i upravljanje kvalitetom zagrebačkog Sveučilišta Ljiljana Pinter iznijela je planove o daljnjem uvođenju e-učenja, naglasivši važnost održivosti rezultata postignutih tijekom projekta. Zauzela se za priznavanje toga rada nastavnicima, kako financijski tako i u dijelu koji se odnosi na unapređenje u karijeri.
Rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš ocijenio je projekt uspješnim, zauzevši se za njegovu daljnju primjenu obzirom da je, po ocjeni sudionika današnjeg skupa, e-učenje na mnogim fakultetima i akademijama prestalo biti izuzetkom i postalo svakodnevicom učenja i poučavanja.
Skup je pozdravio i državni tajnik u Ministarstvu znanosti Radovan Fuchs istaknuvši važnost nastavka primjene e-učenja, što će predstavljati važnu komponentu u cjeloživotnom učenju.
Wim Van Petegem, direktor AVNet-a sa Sveučilišta u belgijskome Leuvenu, govorio je u ime članova konzorcija iz EU o pozitivnim iskustvima tog projekta. Drži kako završetak projekta u Hrvatskoj ne znači i kraj toga procesa koji bi, po mišljenju Van Petegema, trebao u budućnosti uključiti sva hrvatska sveučilišta.
