ZAGREB – Knjiga Jure Krište "Riječ je o Bosni" koja se bavi pitanjima iz dalje i bliže prošlosti Bosne i Hercegovine predstavljena je danas na Hrvatskome institutu za povijest.
O knjizi "Riječ je o Bosni" (470 str.) koju je objavio Golden marketing – Tehnička knjiga, govorili su recenzenti Stjepan Matković i Zlatko Matijević te povjesničar Ljubomir Antić i autor.
Matković knjigu smatra posebice zanimljivom stoga jer se autor ne ustručava od iznošenja analogija između prošlosti i sadašnjosti s posebnim naglašavanjem aktualnih političkih prilika u BiH.
"Napose prati ulogu velesila koje su nastojale promovirati svoje interese u BiH, kao jednoj od neuralgičnih točaka jugoistočne Europe", rekao je, dodavši kako autor na stručan način i jasnim stilom pridonosi opisivanju jedne od važnijih recentnih tema povijesti i razumijevanju sukoba koji su obilježili povijest BiH s implikacijama i za Hrvatsku.
Krišto kritički ukazuje i na utjecaj južnoslavenske ideologije koja je imala ključno mjesto u rješavanju nacionalnog pitanja, ostavljajući otvorenim procese samodefiniranja pojedinih etnički skupina u BiH, posijavši novo sjeme nasilja, napomenuo je Matković. Dodao je kako autor ne izbjegava raspravljati i o mnogim znanstvenim i publicističkim djelima koja su u znatnoj mjeri određivala sliku međunarodne i domaće javnosti o BiH.
Napomenuvši da kad je riječ o Bosni, uvijek je riječ o politici, Matijević je upozorio na tri istaknute ličnosti koje su djelovale u BiH, a kojima je autor posvetio posebnu pozornost – Petra Rogulju, nadbiskupa Stadlera i Ivu Pilara.
Stadler i Pilar bili su oni koji su reformskim prijedlozima spašavali srednjoeuropsku BiH, rekao je Matijević, dodavši kako su, nasuprot njima, Hrvatski katolički pokret i njegov osnivač Petar Rogulja razvijali jugoslavenske ideje i zalagali se za rušenje Monarhije. Po Matijevićevoj ocjeni proturječnosti koje su bile prisutne u BiH na početku stoljeća, stoje neprevladane i danas.
Antić je knjigu ocijenio logičnom cjelinom, malom poviješću Bosne od Stadlera do danas. To nije samo povijest Bosne, ona obrađuje i mnoge fenomene koji se odnose na Hrvatsku, rekao je, dodavši kako se ne može osporiti da je knjiga hrvatski pogled na Bosnu s kojim svaki drugi mora računati.
"Nema povjesnice Hrvatske bez Bosne i obrnuto", rekao je Antić, dodavši kako se povijest najčešće zajednički proizvodila. Antić se posebno osvrnuo na dio knjige u kojemu Krišto kritički razmatra poglede Ivana Lovrenovića, koji, kako je ocijenio Antić, ne razumije europske "nacionalne integracije".
Antić je istaknuo da je autor u knjizi izvrsno donio više hrvatskih političkih portreta, zbog čega se knjigu može smatrati "hrvatskim panoptikumom u Bosni". Preporučio je autoru da se kani iznošenja prijedloga o mogućim rješenjima u Bosni, jer se uvijek može pokazati da ima boljih, budući da je, kako je dodao, riječ o Bosni.
Glede naslova knjige, Krišto je rekao da je prvotno želio nešto provokativno, da ima političku poruku u vremenu u kojemu je BiH, u još jednom teškom razdoblju u kojemu se hrvatska politika, kako je dodao, pokazuje nesigurnom i izgubljenom.
Odgovarajući kritičarima zašto u naslov nije uključio i Hercegovinu, rekao je kako je tu primjedbu prihvatio, da ju je htio ispraviti podnaslovom u kojem bi stajalo u prigodi 100. obljetnice aneksije BiH, ali da je knjiga bila u završnoj tiskarskoj fazi. "Knjiga se malo dotiče Hercegovine, zato je riječ o Bosni", objasnio je.
Jure Krišto zaposlenik je Hrvatskog instituta za povijest. Objavio je više knjiga, uz ine, "Prešućena povijest" (1994.), "Katolička crkva u totalitarizmu" (1998.) i "Hrvatski katolički pokret" (2004.).
