ZAGREB – Dvodnevni znanstveni skup "Identitet bačkih Hrvata" kojemu je svrha potaknuti istraživanja koja bi znanstveno utvrdila i predstavila javnosti kulturno-povijesnu baštinu Hrvata u Bačkoj, počeo je danas u Hrvatskom institutu za povijest.
Identitet te autohtone zajednice, koja stoljećima živi između Dunava i Tise, obradit će 18 znanstvenika iz Hrvatske, Madžarske i Srbije, s političkih, kulturnih, jezičnih, vjerskih i etnoloških gledišta. Riječ je o prvom skupu na tu temu koji pokriva sve aspekte povijesti i kulturnog naslijeđa bačkih Hrvata.
Ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest Stjepan Matković je istaknuo da bački Hrvati nisu zaboravljeni te da se ne može odobravati niti jedan čin koji vodi njihovoj nacionalnoj ugroženosti ili razgradnji. Ustvrdio je kako se upravna odvojenost kroz različite povijesne prilike i otežano izražavanje identiteta ipak nisu snažnije odrazili na trajne veze bačkih Hrvata s nacionalnom maticom.
Teško povijesno iskustvo, osobito nakon raspada Jugoslavije, ugrozilo je opstanak bačkih Hrvata, rekao je tajnik skupa Robert Skenderović, dodavši kako je nakana skupa kroz afirmaciju njihove baštine pomoći im u borbi za očuvanjem identiteta.
Petar Barišić, načelnik Samostalne službe za Hrvate u inozemstvu Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, napomenuo je kako bi taj skup mogao donijeti začetke strategije o dijaspori koja bi se trebala razraditi na višoj razini.
Na skupu će se govoriti, uz ino, o vizitatorima i misionarima u Bačkoj u 17. i 18. stoljeću, o pučanstvu Subotice u 17. stoljeću, o Bunjevcima Subotice između dva svjetska rata, o ulozi novoštokavske ikavice u očuvanju identiteta bunjevačkih Hrvata, o zaručnom darivanju kao simbolu bunjevačkog identiteta te o tome kako je pitanje bačkih Hrvata zastupljeno u udžbenicima za osnovne škole.
Skup organizira Hrvatski institut za povijest u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika.
