ZAGREB – Knjiga "Gdje slovensko prestaje, a hrvatsko počinje" slovenskog povjesničara Marka Zajca, u kojoj se govori o hrvatsko-slovenskim odnosima od nacionalnog buđenja 30-ih godina 19. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata, objavljena je u izdanju zagrebačke nakladničke kuće "Srednja Europa".
Zajc u knjizi (420 str.) u dvanaest poglavlja obrađuje pretpovijest "tvorbe ideoloških granica" između Slovenaca i Hrvata u vremenu oblikovanja modernih nacija, a čije su dugoročne posljedice, kako navodi, problemi koji danas pune novinske stupce.
Drži da su slovensko-hrvatski odnosi čvrsto povezani s osnovnim dvojbama slovenskoga nacionalizma u 19. stoljeću (pitanje vlastitoga jezika, vlastite upravne jedinice itd.) te napominje da, kad je riječ o slovenskoj nacionalnoj integraciji, posebno mjesto zauzima oblikovanje jezika, a u Hrvata državno-pravna tradicija.
S obzirom na prisutnost jugoslavenske ideje među Slovencima ocjenjuje da su ideolozi slovenstva "duboko vjerovali u Slovence kao u važan dio jugoslavenskoga i slavenskoga svijeta" te da se dinamičan odnos između slovenskoga i jugoslavenskog neprestano odražavao u slovensko-hrvatskim odnosima.
Napominje da su nesporazumi između Slovenaca i Hrvata došli u prvi plan kad političko povezivanje nije bilo aktualno. U istraživanju slovensko-hrvatske ideološke granice u 19. stoljeću autor problematičnim ocjenjuje činjenicu da su slovenski vođe "neprestano izbjegavali određivanje granica prema Hrvatima".
Po njegovim riječima, dok su slovenski vođe priznavali da ne znaju gdje Slovenci prestaju, a Hrvati počinju, u Štajerskoj su slovensko-njemačku granicu odredili do zadnje kolibe u zadnjem selu.
Zajc je u knjizi pozornost usmjerio i prema razumijevanju slovensko-hrvatskih odnosa koje se odrazilo u književnosti, u novinskim člancima, političkim konceptima, znanstvenoj publicistici i sl.
Na kraju knjige detaljnije prikazuje "žumberačko pitanje", koje je bilo najspornije granično pitanje i uznemiravalo duhove od 16. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata.
Knjigu su na hrvatski jezik preveli Anita Peti-Stantić, Sanja Slukan i Miroslav Gradečak, a u Ljubljani je objavljena 2006.
Marko Zajc (1975.) slovenski je povjesničar i znanstveni suradnik Instituta za noviju povijest u Ljubljani.
