ZAGREB – U povodu 90. obljetnice povijesne odluke Hrvatskog sabora o raskidu državnopravnih veza s Austro-Ugarskom, danas je u Zagrebu počeo dvodnevni znanstveni skup "1918. u hrvatskoj povijesti" pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora i u organizaciji Matice hrvatske.
Skup je otvorio predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić istaknuvši važnu ulogu povjesničara budući da su prečesto duh vremena i političke ideologije zamagljivali znanstveni pogled unatrag.
"Ta su vremena iza nas i rad povjesničara u demokratskoj Hrvatskoj oslobođen je svega što bi moglo opteretiti nepristranost i omesti istraživačku analitičnost", rekao je Bebić.
Podsjetio je kako je u teškim iskušenjima Hrvatski sabor donosio povijesne odluke u kojima je uvijek iskazivao neuništivu snagu hrvatskoga naroda.
"Jedna od takvih odluka donesena je 29. listopada 1918., kada se dogodio jedan od prijelomnih trenutaka u hrvatskom povijesnom hodu koji je odredio smjer sudbine hrvatskoga naroda", rekao je Bebić, dodavši kako su odjeci te godine još prisutni u suvremenoj zbilji Hrvatske i jugoistočne Europe.
Drži da poticaj za istraživanja trebaju biti pitanja koja nas još bolno progone – je li se moglo drugačije i je li nam presudila kratkovidnost i brzopletost, a mladima treba odgovoriti jesu li naši pretci "srljali kao guske u magli".
Ljubomir Antić govorio je o 1918. kao "granici epohe", ocijenivši kako je nakon Prvoga svjetskog rata izostala katarza jer nitko nije osjećao grižnju savjesti zbog smrti koja je obilježila stoljeće, u kojemu je poginulo 175 milijuna ljudi.
Demontažom carstva nastala je praznina koju europske elite nisu znale ispuniti sadržajem, rekao je, dodajući da su pobjednici mislili na reparacije, a poraženi na osvetu. Šanse koje je pružila 1918. nisu iskorištene i trebat će još jedan rat da se načela samoopredjeljenja, demokracije i kolektivne sigurnosti uspješno iskoriste u cilju općeg dobra, rekao je Antić.
Hrvoje Matković govorio je o povijesnim prijeporima oko datuma nastanka Države SHS, a Petar Strčić o 1918. kao stvarnom početku problema u hrvatsko-talijansko-slovenskim odnosima na Jadranu u 20. stoljeću. Upozorio je na benevolentnost i nemar vrha države za hrvatska i slovenska područja na Jadranu.
Drugog dana skupa sudionici će govoriti o pojedinim vojnim temama te ulozi pojedinaca i skupina tijekom 1918., o Stjepanu Radiću, Židovima i bačkim Hrvatima.
Godina 1918. izuzetno je važna za hrvatsku povijest. Tada završava Prvi svjetski rat, Austro-Ugarska se raspada i nestaje, a stvaranjem južnoslavenske države mijenja se geopolitički predznak glavnini hrvatskih zemalja.
MH je najavila tiskati istoimeni zbornik predavanja sa skupa.
