ZAGREB – Dvodnevni znanstveni skup "Identitet bačkih Hrvata", na kojem je, kroz izlaganja o kulturno-povijesnoj baštini Hrvata u Bačkoj i njihovim aktualnim poteškoćama, istaknuta nedostatna zastupljenost tema o bačkim Hrvatima u hrvatskoj javnosti, završio je danas u Hrvatskom institutu za povijest.
Identitet autohtone zajednice koja stoljećima živi između Dunava i Tise s različitih je znanstvenih područja obrađen kroz izlaganja 18 znanstvenika iz Hrvatske, Madžarske i Srbije.
O problemima bačkih Hrvata u Vojvodini, gdje ih je više od 56 tisuća, govorio je Tomislav Žigmanov iz Subotice. Ustvrdio je da je "uspješnost projekta izgradnje tzv. bunjevačke nacije, koju podupiru tijela Republike Srbije, povezana s odsustvom interesa Republike Hrvatske za to pitanje".
Na nedovoljno zanimanje matične zemlje za aktualna pitanja bačkih Hrvata upozorio je i Krešimir Bušić s Instituta za društvene znanosti "Ivo Pilar" iz Vukovara, istaknuvši da u okviru HNOS-a nisu dovoljno obrađene teme o starijem hrvatskom iseljeništvu.
Udžbenici za 6 i 8. razrede osnovne škole nemaju niti jednu referencu o bačkim Hrvatima, a u onima za 7. razrede čak postoje činjenične pogrješke, napomenuo je Bušić.
"U izradbi udžbenika trebala bi sudjelovati struka koja se bavi hrvatskim iseljeništvom, a ne to prepustiti izdavačima i autorima", dodao je.
S ulaskom u EU više nas ne će razdvajati državne granice što će omogućiti lakšu, sadržajniju i učestaliju suradnju bačkih Hrvata iz Madžarske i Srbije, te kontakt s domovinom, smatra Mijo Karagić iz Mađarske, gdje živi između 40 i 50 tisuća bačkih Hrvata.
"Jezik, vjeru i tradiciju morat ćemo sačuvati sami, a vodeće intelektualne elite bačkih Hrvata trebale bi političke interese uskladiti s europskim trendovima i ne sukobljavati se", izjavio je.
Jednim od uspješnog načina očuvanja identiteta bačkih Hrvata, Andrija Kopilović iz Subotice smatra običaje. Iako se za mnogo običaja ne zna kada su i kako nastali, već su zapamćeni zato što "mi to tako radimo", oni čuvaju nacionalnu svijest, jer su postali "utjelovljen način življenja", objasnio je.
Skup je organizirao Hrvatski institut za povijest u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika.
