ZAGREB – Loš materijalni status domaćih književnika posljedica je opće društvene nebrige za književnost i prepuštanja autora na milost i nemilost nakladnicima o kojima najviše ovisi plasman i prodaja knjige, zaključili su sudionici današnje tribine u Društvu hrvatskih književnika.
Na temelju nepovoljnog ugovora, koji je autor često prisiljen potpisati ako uopće želi da mu se knjiga objavi, nakladnik raspolaže daljnjom sudbinom knjige i većinom profita od prodaje, ustvrdila je književnica Silvija Šesto Stipančić.
Na tribini je istaknuta i nesavjesnost nakladnika oko promocije i distribucije knjiga domaćih autora koje često nakon tiskanja završe u skladištima ni ne došavši do knjižara.
Izuzev nekoliko povlaštenih autora velikih nakladničkih kuća, knjige su loše promovirane u medijima i na tribinama, zanemarene su u knjižarama, što rezultira lošom prodajom, rekla je Šesto Stipančić, dodavši da se tako stvara pogrešan dojam da javnost nije zainteresirana djela domaćih autora.
Kao jedno od rješenja pjesnikinja Diana Burazer predložila je proračunsku potporu nakladnicima za promociju manje poznatih autora kako bi im se osigurao ravnopravniji status na tržištu kojim vlada isključivo načelo profita. I ti autori imaju svoju publiku bez obzira na to što im knjige ne postižu visoke naklade, ustvrdila je Burazer.
Primijetila je i kako malen broj domaćih autora može živjeti od pisanja, budući da cijeli timovi pravnika sudjeluju u pisanju ugovora kojemu je svrha zakulisno izigrati autora, te je predložila Društvu hrvatskih književnika osnivanje pravnog savjetovališta dostupnog članovima.
