ZAGREB – Na svečanosti u dvorani Vijenac Katoličkoga bogoslovnog fakulteta (KBF) večeras je predstavljen Zbornik radova s prošlogodišnjega Međunarodnog simpozija održanoga prigodom proslave 10. obljetnice beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca.
Zbornik Kardinal Stepinac – svjedok Istine predstavili su engleski povjesničar Robin Harris te hrvatski povjesničari Jure Krišto i Zlatko Matijević, a o važnosti Zbornika govorio je i nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić.
Zbornik je objavljen u nakladi Glasa Koncila.
U izlaganju povjesničar Robin Harris istaknuo je važnost Zbornika, koji govori o kardinalu Stepincu. Ocijenio je, sudeći po svom iskustvu, kako ima onih koji su nezainteresirani, zbunjeni ili se čak srame raspravljati o Stepinčevom slučaju. "To ih se doimlje kao vraćanje na prošlost koju je najbolje zaboraviti ili kao dio nekoga političkog nauma", rekao je povjesničar Harris.
Podsjetio je kako je Hrvatska katolička zemlja te da bez Katoličke crkve Hrvati ne bi postojali kao mala zasebna nacija. "Njihova sudbina povezana je s njihovim identitetom, a taj je identitet premoćno katolički", kazao je Harris.
Također je podsjetio kako je kardinal Stepinac bio uvjeren da se Crkva treba kloniti politike, u čemu je ustrajao od 1934. kada je postao koadjutor tadašnjem zagrebačkom nadbiskupu Baueru, sve do svoje smrti u Krašiću na današnji dan prije 49 godina.
Povjesničar Harris istaknuo je i kako je kardinal Stepinac u svoje doba pokrenuo veliki program duhovne i kulturne obnove, od kojega je dovršio samo dio iz vrlo poznatih političkih događaja, osobito u vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća.
Stepinac je često upozoravao svoj kler kako će nakon rata biti najviše borbe za odgoj mladeži, rekao je Harris, dodavši da današnji mlađi naraštaj Hrvata uživa plodove dugoga rata socijalističke, ateističke propagande širene kroz škole i udruge.
Odbijanjem suradnje s poslijeratnim (jugo komunističkim) vlastima Katolička crkva u Hrvatska je iz komunizma izašla neokaljana i nekompromitirana, za razliku od nekih drugih zemalja. To je još jedan razlog za što je Stepinac tako važna osobnost za Hrvate danas, da im on pruža položaj s kojega će sagledati nasilne, zbunjujuće i tragične događaje iz povijesti svoje zemlje.
Harris se osvrnuo i na Stepinčev odnos prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, iznijevši nekoliko važnih teza – da kardinal Stepinac nije bio pristaša ustaškog režima ni ustaša te nije imao simpatija za nacizam ili fašizam.
Napomenuo je kako nisu samo nacisti znali za Stepinčevo neprijateljstvo već i ustaše, da je Stepinac inervenirao u korist Židova te da se borio protiv diskriminacije između katoličkoga i pravoslavnog stanovništva.
"Nije istina da kardinal Stepinac nije javno progovorio protiv ustaških i nacističkih progona", naglasio je, uz ostalo, povjesničar Robin Harris.
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, zahvalio je Harrisu za nazočnost te priređivačima Zbornika, rekavši kako je kardinal Stepinac i danas zanimljiv za mnoge ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu.
Ocijenio je kako je kardinal Alojzije Stepinac ključ za čitanje povijesti, naše hrvatske, ali i povijesti Crkve i povijesti svih događaja prošloga stoljeća.
"Stepinac nam je kompas za gledanje u sadašnjost i budućnost", dodao je kardinal Bozanić.
Također je kazao kako je na današnjem skupu kardinala i biskupa istočne i srednje Europe u Zagrebu, koji je organiziran u povodu 20. obljetnice pada Berlinskog zida, Stepinčevo ime često spominjano.
Zaključio je kako je potrebno tražiti i spoznati istinu, te poput Stepinca čvrsto ostati na strani istine.
O važnosti Zbornika govorili su i povjesničari Zlatko Matijević i Jure Krišto.
Nakon predstavljanja Zbornika u katedrali je uslijedilo euharistijsko slavlje u čast Stepinčeva, kojeg predvodi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
