ZAGREB – U povodu 500. obljetnice rođenja Marina Držića, danas je predstavljen časopis za književnost "Republika" čiji je dvobroj (7/8) posvećen tom najslavnijem hrvatskom renesansnom piscu, dramatičaru i pjesniku.
"Republika" je objavila šest tekstova posvećenih Držiću, sa širokim rasponom priloga od osobnih iskustava s Držićem hrvatskoga glumca Pere Kvrgića čije su slavne izvedbe Držićevih likova zapamćene u javnosti, do tekstova akademika Luke Paljetka, akademika Ante Stamaća, Antuna Paveškovića i Ivana Grljušića.
Tu je i tekst književnika Matka Sršena "Držićev Pomet-teatar pod rasvjetom milanskog otkrića" u kojemu je, kazao je Sršen, pokušao pokazati kako je Marin Držić prvi u hrvatskoj povijesti pokušao stvoriti profesionalno kazalište u Dubrovniku.
"Ako ima stalne glumce, reprizira predstave i ima mecenatstvo onda je to profesionalno kazalište, ali naravno ne kao kazalište u današnjem smislu", kazao je Sršen iznoseći nove podatke i dokaze o višekratnom repriziranju predstave Tirena.
Drži kako se zapravo malo ljudi posvetilo proučavanju Držića, jer je to "sklisko, zahtjevno i proturječno" područje, u kojemu ima "fantomskih činjenica" i otkrića koja pobijaju prethodna. Iako podržava obilježavanje Držićeve obljetnice, misli kako je još je važnije da se zbog hrvatske kulture, književnosti i svjetske javnosti učini rekonstrukcija izgubljenih dijelova Držićevih djela na vjerodostojan način.
Urednik u "Republici" Milan Mirić misli kako je malo kojem piscu posvećeno toliko kritičkih tekstova kao o Marinu Držiću, ocjenivši da je Držić već stoljećima prisutan u hrvatskoj književnosti, kao živa književnost i problem znanosti o književnosti. Osvrčući se na dosadašnja djela o tom hrvatskom komediografu izdvojio je knjigu Frane Čale o Držiću kao prekretnicu u držićologiji, slično kao što je Branko Gavella bio prekretnica u igranju i gledanju na tekstove Marina Držića.
Urednik "Republike" Antun Pavešković drži da je Držić pisac našeg aktualiteta, koji uspijeva doprijeti do naših dana i žive kazališne publike.
