ZAGREB – Čelnici HRT-a, Nove TV i RTL televizije, Vanja Sutlić, Dražen Mavrić i Christoph Mainusch, sinoć su na okruglom stolu "Budućnost televizije" na Fakultetu političkih znanosti (FPZ) ocijenili da će televizija i u sljedećih desetak godina biti dominantni medij.
Ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić, generalni direktor Nove TV Dražen Mavrić i predsjednik Uprave RTL televizije u Hrvatskoj Christoph Mainusch smatraju da će se informacije konzumirati na puno brži način, a gledatelji će samostalno birati sadržaje koje žele. Sutlić smatra da će klasična televizija biti "samo za ljenjivce" koji će pasivno gledati ono što im se nudi.
Osvrčući se na probleme digitalizacije upozorili su da danas većina građana u Hrvatskoj još uvijek ima analogne televizijske uređaje te s tim u vezi da građanima treba pomoć pri nabavi prijemnika za digitalnu televiziju.
Sutlić je rekao da bi do kraja 2011. trebala završiti analogno doba televizije u Hrvatskoj te da je u tijeku natječaj za operatere digitalnih kanala. Uz to, u izradi je i novi zakon o elektroničkim medijima koji će prvi put "obuhvatiti" i specijalizirane kanale.
Mavrić smatra da veličina hrvatskog tržišta nije dovoljna kako bi se privukli novi koncesionari, jer i sada dvije komercijalne televizije posluju s gubitkom. Ocijenio je potrebnim izmijeniti Zakon o elektroničkim medijima i Zakon o HRT-u te HRT-ovo sudjelovanje na komercijalnom tržištu.
Čelnici Nove TV i RTL-a izrazili su nezadovoljstvo, kako ocjenjuju, neravnopravnim statusom na tržištu jer HRT, kao javna televizija komercijalizira svoje programe. Istaknuli su da je financiranje bitan instrument razvoja televizije u Hrvatskoj te da je televizijska pretplata jedna od najvećih u Europi.
Mainusch je rekao da se digitalizacija ne može zaustaviti, ali da treba naći zakonodavni okvir kako bi na tržištu opstale i javna i komercijalne televizije. Ako bankrotiraju Nova TV i RTL na televizijskom tržištu će ostati samo HTV, kazao je. Smatra da će ove godine zbog poskupljenja pretplate HRT dobiti sto milijuna kuna više, a komercijalnim televizijama će zbog ekonomske krize za 20 posto pasti prihodi od oglašavanja.
Mainusch ocjenjuje da treba zabraniti reklamiranje na HRT-u te da se ona kao javna televizija treba financirati samo putem pretplate. Drži da HRT može opstati bez komercijalizacije programa ako razumno smanji troškove i broj zaposlenih.
Opovrgavši da je pretplata jedna od najvećih u Europi, Sutlić je kazao da HRT bez odgovarajućeg financiranja ne može ulagati u hrvatski film i serije (ne sapunice). Negirao je i da su na HRT-u visoke novinarske plaće kazavši da su one u prosjeku šest tisuća kuna. Ocijenio je da će na tržištu opstati televizije koje proizvode vlastiti program, dodavši kako su na HRT-u najgledanije emisije javnog a ne komercijalnog sadržaja.
Okrugli stol održan je u okviru Komunikološke škole Matice hrvatske 2009.
