ZAGREB – Monografski broj časopisa Arhitektura, Udruženja hrvatskih arhitekata, posvećen Kazimiru Ostrogoviću (1907. -1965., predstavljen je u petak, 27.2. u auli zgrade zagrebačke Gradske vijećnice na Radićevom trgu, jednom od monumentalnih djela što ih je projektirao Ostrogović.
Urednica časopisa Vera Grimmer istaknula je kako se o Kazimiru Ostrogoviću, modernistu druge generacije, politički i socijalno angažiranom arhitektu, ni za njegova života ni poslije nije mnogo pisano niti se kritički valorizirao njegov opus. Tek je nedavni istraživački napor arhitekta Idisa Turata (pod mentorstvom Marijana Hržića) otklonio taj nedostatak.
Arhitekt Kazimir Ostrogović javnosti je poznat kao autor važnih objekata, kao što su kompleks Instituta Ruđer Bošković, Zagrebačka banka u Zagrebu, Riječka banka u Rijeci te Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i druga. Njegov je posljednji rad, uz suautorstvo Vjenceslava Richtera, Vila "Zagorje" (iz 1965.) nekadašnja zagrebačka rezidencija Josipa Broza Tita, a danas službeni prostor predsjednika Republike Hrvatske.
Zgradu zagrebačke Gradske vijećnice ugledni teoretičar arhitekture Friedrich Achleitner proglasio je ključnom zgradom ne samo hrvatske već i međunarodne moderne, rekla je Grimmer.
Za razliku od projekata koji su realizirani u Zagrebu o Ostrogovićevom kvarnerskom opusu manje se zna, dodala je.
Također je podsjetila kako je arhitekt Ostrogović sudjelovao u nizu velikih pompoznih poslijeratnih natječaja koji su trebali afirmirati novu državu i novi društveni sustav prema tada aktualnom sovjetskom modelu. No, za razliku od svojih kolega, velikih imena hrvatske moderne, Ostrogović nije udovoljio zahtjevima vlasti za monumentalizmom i reprezenativnošću, već je zadržao dignitet svoga modernističkog stava, ocijenila je Grimmer..
Monografski broj časopisa Arhitektura, posvećen Kazimiru Ostrogoviću, podijeljen je prema razdobljima koja su složena kronološki – a to su kvarnerski opus, kasne 30-te i početak 40-tih godina, poratne godine u Beogradu, povratak u Zagreb kojim je obilježio urbani okvir poslijeratnog Zagreba te ciklus kapitalni projekti među kojima je najistaknutiji projekt Gradske vijećnice.
Na kraju su skice i fotografije projekata i realizacija iz razdoblja od 1933. do 1965. godine.
Predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata Goran Rako istaknuo je važnost ovoga monografskog časopisa, rekavši kako je to uspomena na velikoga hrvatskog arhitekta koji je svojim prepoznatljivim djelima obilježio urbanitet i arhitekturu Zagreba.
Gradonačelnik Milan Bandić zahvalio se arhitektima na objavljivanju časopisa, ističući da je Ostrogović veliki hrvatski arhitekt o čemu svjedoči i prekrasna zgrada Gradske vijećnice čija je gradnja dovršena 1958. godine.
