ZAGREB – Četiri posljednja broja "Republike" (9, 10, 11 i 12), mjesečnika za književnost umjetnost i društvo koji izdaje Društvo hrvatskih književnika (DKH) i Školska knjiga, predstavili su jučer na tribini Društva glavni urednik akademik Ante Stamać, odgovorni urednik Milan Mirić i urednik Antun Pavešković.
Podsjetivši da se "Republika" tiska u 1000 primjeraka, Stamać je pomalo sa žaljenjem ustvrdio kako se književni časopisi u nas premalo čitaju, što hrvatski narod čini još nekulturnijim.
"Republika" izlazi već 65 godina, osnovao ju je Miroslav Krleža u kolovozu 1945., i na to je bio prisiljen, kako je rekao Stamać, od tadašnjih političkih moćnika.
"Krleža je dao smjer novopokrenutom časopisu, a za njega i za suradnike koje je okupio bilo je važno da se književnošću izrazi tadašnja neposredna zbilja", rekao je Stamać.
Uredništvo u današnjem sastavu djeluje već šest godina, i u tom razdoblju tiskano je 70-ak brojeva.
Govoreći o "Republici", Stamać je istaknuo da se časopis temelji na tolerantnosti i otvorenosti, da pripada generacijskim grupacijama, članovima i nečlanovima Društva te pripadnicima različitih svjetonazora.
Na stranicama "Republike" objavljuje se poezija, proza i kritika te stožerna rubrika – tema broja o autoru koji je svojim djelom na neki način označio tekuću godinu.
Milan Mirić je istaknuo da na godinu izlazi 11 svezaka, a na stranicama "Republike" objavljuje se recentna književna produkcija.
U prošloj godini u 11 svezaka predstavljen je 21 pjesnik, 22 prozaista, 50 kritika te više od 70 eseja uz već spomenutu rubriku – temu broja.
Među važnijim temama objavljenim na stranicama časopisa ističu se: kosovsko pitanje, tekstovi o odjeku Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika u hrvatskoj emigrantskoj književnosti, opus Ivana Kušana i Petra Selema, tekstovi o Marinu Držiću u prigodi 500. obljetnice njegova rođenja i dr.
Antun Pavešković je naglasio kako je bitna kvaliteta teksta, što je poglavito važno u današnjem vremenu poplave senzacionalističkog u književnosti i novinarstvu.
