ZAGREB – Književnica Irena Vrkljan autorica je knjiga "Dnevnik zaboravljene mladosti", "Svila nestala, škare ostale" te s Jasnom Horvat koautorica knjige "Pismo u pismu", a sva ta tri naslova predstavljena su jučer u nazočnosti autorica u Profil Megastoru u sklopu 5. zagrebačkog sajma knjiga što se održava od 6. do 17. svibnja.
Knjige je objavila Naklada Ljevak, a za urednicu Nives Tomašević sve tri knjige iz pera Irene Vrkljan povezuje to što se na njihovim stranicama nalaze svi ljudi koje je Irena Vrkljan voljela i koji su voljeli nju, te događaji kojima ih je ta ljubav povezivala.
Književna kritičarka Andrea Zlatar smatra pak da su u tri knjige Irene Vrkljan sadržani cjelina njezina opusa i postupak njegova nastajanja te da knjige daju osobnu i generacijsku perspektivu, prenosi Hina.
Tako se u "Dnevniku zaboravljene mladosti" koje je, podsjetila je Zlatar, književnica slučajno pronašla u svom zagrebačkome stanu, zapravo pronalazi zajedničko kulturno pamćenje Irene Vrkljan i njezinih prijatelja.
Dodala je da knjiga "Pisma u pismu" postupno otvara prostor komunikacije i priziva u sjećanje puno raniju autoričinu knjigu "Pisma mladoj ženi", dok u knjizi "Svila nestala, škare ostale" Irena Vrkljan otvoreno piše o jednoj praktičnoj okolnosti – preseljenju iz jednoga u drugi stan u Berlinu što joj teško pada jer, kako sama kaže, "selidba u starosti je nešto najgore što se može dogoditi". Iako, kako je rekla, živi u vremenu koje više ne osjeća svojim, Irena Vrkljan smatra da nakon desetljeća pisanja ostaju osoba koja piše i pisanje te da, ako poživimo dovoljno dugo, možemo drukčije sagledati neke ljude i događaje, kao što je naš odnos prema roditeljima.
Po riječima Jasne Horvat, pisma koje je pisala Ireni Vrkljan zapravo su bila pokušaj dekodiranja tekstova književnice kako bi već pročitano mogla pročitati na drugi način.
Bila je to i lijepa igra iščekivanja odgovora i svladavanje nove tehnike te propitivanja do koje se mjere nešto može reći sebi i drugima.
Pri tomu, priznala je Horvat, često je htjela biti dopadljiva i pokazati se u najboljemu svjetlu što je na kraju, vjeruje, rezultiralo time da je postala bolja osoba no što je bila prije početka pisanja pisama.
