ZAGREB – Izložba "Rembrandt: grafike" sa 103 bakropisa glasovita nizozemskog slikara i grafičara Rembrandta Harmenszoona van Rijna (1606.-1669.) otvara se večeras u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare.
Ta vrijedna djela vlasništvo su Zemaljskog muzeja "Joanneuma" u Grazu. Autorica izložbe Karin Leitner-Ruhe je istaknula kako se nijedan drugi umjetnik prije Rembrandta nije intenzivno bavio bakropisom, a osobito tzv. suhom iglom (tehnikom dubokoga tiska).
Obje tehnike razvio je do savršenstva, tako da predstavljaju tiskarski i grafički medij kakav odgovara tom umjetniku, istaknula je autorica. Njegovi grafički radovi nisu tek skice, studije ili reprodukcije, već umjetnost slike goleme izražajnosti i umjetničkoga duha, dodala je. Po riječima Leitner-Ruhe za Rembrandta je bakrena ploča isto što i list papira na kojemu crta. Opuštenim linijama gustim i ujedno hitro povučenim obrisima i kontrastima svjetla i sjene on postiže svoje tipične slikarske efekte, ocijenila je.
Rembrandtovo grafičko djelo izloženo je u Zagrebu u svoj tematskoj raznolikosti u devet područja: autoportreti, portreti, učenjaci, studije figure, prizori iz Starog i Novog zavjeta, profane "historije", žanr prizori i pejzaži, istaknula je autorica izložbe.
Rembrandtovo, brzo, lagano vođenje linije osobito se dobro uočava na studijama likova, suvremenim rukovanjem bakropisnom iglom. S prirodnošču bez premca crtao je prosjake, starce, seljake i te je životne likove znao prenositi u povijesne prikaze poput onih iz Starog i Novog zavjeta, mitova ili književnosti, dodala je.
Rembrandtovo bavljenje evanđeljima dosegnulo je vrhunac "Listom od sto guldena" koje je dovršeno 1649. i smatra se jednom od najslavnijih grafičkih umjetnina uopće, naglasila je autorica izložbe.
O važnosti izložbe govorili su Wolfgang Muchitsch, direktor Zemaljskog muzeja "Joanneuma u Grazu, i ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović.
