ZAGREB – Knjiga Josipa Šentije "Skandinavizacija Balkana helvetizacija BiH – ogledi, izlaganja, komentari 1990 – 2000." predstavljena je u subotu na "Interliberu" u Zagrebu.
O knjizi su govorili urednik Dražen Budiša, publicist Branko Salaj, predsjednik Uprave Školske knjige Ante Žužul i autor.
U knjizi se nalazi 70-ak napisanih ili izgovorenih članaka o dramatičnu desetljeću hrvatske povijesti, rekao je Budiša, ocijenivši kako i danas žive mnoge teme o kojima je pisao Šentija.
Po Budišinim riječima Šentija je rehabilitirao hrvatski politički jezik, a u knjizi prevladavaju teme o propasti bivše i nastanku hrvatske države.
Ocijenivši kako Hrvati u raku jugodržave trebaju pokopati sve svoje tlapnje, dodao je kako su ključna Šentijina upozorenja na odnose Hrvata i Bošnjaka te Hrvatske i BiH.
Dodao je kako se autor također bavi nekim aspektima slovenske politike, koja je još prije međunarodnog priznanja pregovarala s Beogradom kako će Ljubljana u zamjenu za izlazak iz Jugoslavije priznati tzv. republiku srpsku krajinu.
Šentija je u svojim esejima prikupio sav onaj jad i čemer koji je u nama počivao tijekom Domovinskoga rata, rekao je Salaj i kolosalnim ocijenio Šentijin lijevi kut gledanja na hrvatsku stvarnost.
Podsjetio je i na autorove analize o inozemnoj percepciji Domovinskoga rata.
Knjigu "Skandinavizacija Balkana helvetizacija BiH – ogledi, izlaganja, komentari 1990 – 2000." (541 str.) objavila je Školska knjiga, a podijeljena je na 11 poglavlja. U njima autor piše o vrhuncu balkanske krize, međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji, Bosni i Hercegovini, Maloj Velikoj Srbiji, hrvatsko-srpskoj "normalizaciji", hrvatsko-srpskom sporazumijevanju, osobama koje su utjecale na položaj Hrvatske u svijetu, Hrvatskoj istočno od Trsta, Izbavljenoj Sloveniji, izazovima samostalnosti, a u epilogu Hrvatskoj pred Europom.
Publicist Josip Šentija, među ostalim, bio je ravnatelj Hrvatske izvještajne novinske agencije – HINA. Objavio je i uredio više knjiga i leksikona.
