ZAGREB – Izložba "Ivan Meštrović – Gospa od Anđela – Mauzolej obitelji Račić u Cavtatu" otvorena je u subotu u Gliptoteci HAZU u povodu 125. obljetnice rođenja Ivana Meštrovića.
Izložba posvećena Meštrovićevu jedinstvenome arhitektonsko-skulptorskome djelu nastala je u suradnji s muzejima Ivana Meštrovića: Atelijerom "Meštrović" iz Zagreba i Galerijom "Meštrović" iz Splita. Grobna kapela tragično preminule obitelji cavtatskog brodovlasnika Ive Račića podignuta je usred groblja na brežuljku iznad Cavtata i posvećena je Gospi od Anđela.
Zajedno sa suradnicima Meštrović je na tom projektu radio od godine 1920. do kraja 1922. Kako oba muzeja u svojemu fundusu čuvaju radni materijal toga iznimnog djela, autori izložbe odlučili su ga prvi put zajedno izložiti.
Autorice izložbe Ljiljana Čerina i Lida Roje-Depolo izložbu su osmislile u četiri dijela. U prvome, uvodnom dijelu izloženi su Meštrovićevi portreti Marije Banac, rođene Račić. U drugom su dijelu prvotne skice grobne kapele, crteži interijera i eksterijera te pojedinih reljefa i skulptura, kopije arhitektonskih nacrta te nekoliko malih skica u gipsu. Treći dio izložbe sadržava izvorne gipsane modele arhitektonske plastike i mauzoleja po kojima su klesani reljefi u kamenu. Dijaprojekcija realiziranog materijala mauzoleja in situ sadržaj je četvrtog, posljednjeg dijela izložbe, ističu autorice.
Po njihovim riječima, naglasak izložbe stavljen je na gipsane modele arhitektonske plastike koja je izložena u svojoj izvornosti. Ti su originali najbliži Meštrovićevoj ruci i služili su kao predložak za kamenu i brončanu plastiku mauzoleja. Reljefi su nepoznati široj javnosti jer nisu izlagani na Meštrovićevim izložbama, a cavtatski mauzolej prvo je Meštrovićevo izvedeno arhitektonsko djelo.
Mnogi ga povjesničari umjetnosti smatraju fascinantnim spojem arhitekture i skulpture. Meštrović je za cavtatski mauzolej dobio svjetsko priznanje – Veliku nagradu na Međunarodnoj izložbi moderne industrijske i dekorativne umjetnosti u Parizu 1925.
Priređivači izložbe napominju da je u tom iznimnom projektu Meštrović prvi put otkrio hermetičnu poetiku, što svjedoči o intimi u njegovu stvaralaštvu, osobito kad su u pitanju ženski portreti pa je veliki majstor na neki način spojio tajnu ljubavi nasuprot vječnosti.
Likovni postav osmislio je arhitekt Mario Beusan, a izložbu koja će biti otvorena do 1. prosinca otvorila je državna tajnica u Ministarstvu kulture Nina Obuljen.
