ZAGREB – Tema ovomjesečne tribine "Biblija i poezija" održane 28. siječnja u Knjižari sv. Antuna na zagrebačkom Kaptolu bila je posvećena himnu Tome Akvinskoga "Hvali, Sion Spasitelja". O temi je govorio pjesnik i filozof Mladenko Spahija, a pjesnik i recitator Željko Žužić čitao je Akvinčeve himne. Spahija je napomenuo kako je Toma Akvinski na neki način zapostavljen, a on kao i sv. Augustin su stožeri ne samo kršćanstva, već općenito filozofije ljudske misli i ljudske umjetnosti. Toma je prije svega filozof, ali i pjesnik. Nije napisao puno pjesama, ali sve što ih je napisao bile su usmjerene prema euharistiji. U 13.st. uveden je blagdan Tijelova i on je po narudžbi pape Urbana IV. napisao nekoliko pjesama da bi kroz pjesničku riječ, filozofijsko umovanje rasvijetlio tajnu tijela i krvi Kristove, tj. tajnu euharistije. Nema dvojbe da je u tome uspio, rekao je Spahija, te podsjetio kako imamo sreću da smo imali Milana Pavelića (1878. – 1939.), hrvatskog svećenika isusovca koji je prekrasno prepjevao Akvinčeve pjesme. Nadalje, Spahija je rekao kako je Toma Akvinski dao filozofijsko objašnjenje o pretvorbi, koristeći logičku metodu Aristotelove filozofije. Na taj način je uspio objasniti čitavo vazmeno otajstvo, sve sakramente, čitavu povijest Crkve, Bibliju. No, ta filozofija ma koliko je briljantna, ona je ipak za manji broj ljudi. Međutim u samoj poeziji je nešto drugo. On je kroz pjesničku riječ to isto rekao, ali na jedan način gdje duša živi od te riječi, rekao je Spahija. Tako slušajući njegove pjesme možemo doživjeti koliko nam je sve jasno, ali i lijepo, mudro i dobro. Dakle u isto vrijeme i umni i estetski i etički doživljaj, i duša na neki način procvjeta kroz susret s tim pjesmama. Nazočni su u interpretaciji Željka Žužića imali prilike poslušati pjesme "Divnoj dakle", "Hvali Sion Spasitelja", "Klanjam ti se smjerno, tajni Bože naš", "Veselo svetkujmo" i "Riječ svevišnja se pojavi".
