ZAGREB – Faksimilni pretisak Prve hrvatskoglagoljske početnice iz 1527. s transliteracijom i pogovorom akademika Josipa Bratulića važna je knjiga u hrvatskoj povijesti, a njezino predstavljanje blagdan je knjige, istaknuto je na današnjem predstavljanju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK).
S tom ocjenom o iznimnoj važnosti koju za hrvatsku kulturu ima ta skromna početnica suglasni su predstavljači – glavni ravnatelj NSK Tihomil Maštrović, ravnatelj Školske knjige Ante Žužul, urednik Dražen Budiša i akademik Josip Bratulić.
Naime, Prva hrvatskoglagoljska početnica najstarija je hrvatska početnica uopće, a najnovije izdanje jedno je od desetak poznatih. Jezik "Početnice" je staroslavenski hrvatske redakcije, osim molitava koje su na pučkom, čakavskom jeziku, a još se ne može pouzdano reći tko je priredio to izdanje objavljeno u Veneciji 1527 u radionici Andrije Toressanija.
Knjige, kao i ljudi imaju svoju sudbinu, rekao je Maštrović, podsjetivši da je taj biser hrvatske kulture ponovno u Hrvatskoj od prošle godine a nakon gotovo pola tisućljeća i to zahvaljujući Vladi i ministru kulture Boži Biškupiću koji su dali značajnu novčanu potporu za otkup starih knjiga.
Sada kada je "Početnicu" sudbina ponovno dovela tamo gdje i pripada tri su je važne institucije hrvatskoga društva – NSK, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) i Školska knjiga odlučile darovati hrvatskome društvu, rekao je Maštrović dodajući da su pretisak primile sve osnovne i srednje škole te fakulteti u Hrvatskoj kao i brojne druge hrvatske institucije.
Urednik Dražen Budiša istaknuo je kako svaka glagoljska knjiga i studija čini suvremenom našu značajnu glagoljsku baštinu. Iako glagoljica nije isključivo naše nacionalno pismo bitno je obilježila hrvatsku nacionalnu kulturu i pismenost na glagoljici kroz stoljeća i ono je što kao bitan dio našega kulturnog identiteta donosimo Europi, ocijenio je Budiša.
Ukazao je i na potrebu daljnjega istraživanja kako bi se utvrdilo tko je sastavio "Početnicu" te tko je autor drvoreza koji je na njezinoj naslovnici.
Akademik Josip Bratulić suglasan je s Budišinim stajalištem te s onim Ante Žužula da samo samosvjesni možemo svjedočiti o Europi koju smo gradili.
Jer, ustvrdio je, Hrvati su jedini europski narod čija je pisana kultura tropismena (latinica, glagoljica, ćirilica), trojezična (latinski, staroslavenski, hrvatski), a baštinici smo još mnogih "trojstava", pa tako primjerice imamo tri dijalekta – štokavski, kajkavski i čakavski – te tri govora – ijekavski, ekavski i ikavski.
A budući da, smatra Bratulić, na svijetu nema ljepšega pisma od glagoljice koju je u 9. stoljeću stvorio sv. Konstantin Ćiril prije svoga puta među Slavene, trebamo se upoznavati i što bolje poznavati taj znak hrvatske prepoznatljivosti.
