ZAGREB – Simpozijem "Suvremena hrvatska filozofija" jutros je pod pokroviteljstvom hrvatskoga predsjednika počela u Zagrebu trodnevna manifestacija u prigodi obilježavanja 50. obljetnice Hrvatskoga filozofskog društva (HFD).
Dvodnevni simpozij otvorio je predsjednik HFD-a Mislav Kukoč, podsjetivši kako će se na simpoziju raspravljati o razvoju hrvatske filozofije posljednjih 50 godina.
"Večeras ćemo predstaviti izdanja novih knjiga HFD-a", rekao je Kukoč dodavši kako će sutra biti održana i godišnja skupština na kojoj će se izabrati novi predsjednik Društva.
Najavio je kako će u sklopu obilježavanja 50. obljetnice HFD-a u subotu biti održan okrugli stol o prvom predsjedniku Društva Vladimiru Filipoviću.
U svom izlaganju o suvremenoj hrvatskoj filozofiji Kukoč je ocijenio da je poslije Drugoga svjetskog rata razvoj hrvatske kao i jugoslavenske filozofije bio podređen totalitarnom duhu staljinizma.
"Diferencirani razvoj hrvatske marksističke filozofije u smjeru zapadnoeuropskog humanističkoga neomarksizma započeo je pedesetih godina", ustvrdio je dodavši kako je taj smjer oblikovan kao autonomna "filozofija prakse" koja se suprotstavljala doktrinarnom dijalektičkom i historijskom materijalizmu.
Podsjetio je da je časopis "Praxis" preko kojega su se nudile svježe ideje demokratske i humanističke utopije, postigao zavidnu međunarodnu afirmaciju .
"Politička zabrana časopisa Praxis i Korčulanske ljetne škole sredinom sedamdesetih godina donijela je kratkotrajan vakuum u razvoju filozofskoga života", napomenuo je Kukoč, dodavši kako je novi naraštaj hrvatskih filozofa početkom osamdesetih pokrenuo novi časopis HFD-a "Filozofska istraživanja".
Predstavnik Referalnog centra za bioetiku u jugoistočnoj Europi Goran Grgec smatra da je Hrvatsko filozofsko društvo središnje mjesto filozofskih aktivnosti u Hrvatskoj.
"HFD također utječe na razvoj filozofija u susjednim zemljama", rekao je Grgec dodavši kako je i bioetički centar institucionalno ograničen na prostor jugoistočne Europe.
Podsjetivši na stalne manifestacije HFD-a, Dane Frane Petrića, Lošinjske dane bioetike i Mediteranske korijene filozofije, Grgec je ustvrdio kako je bogata i nakladnička djelatnost HFD-a.
Pavo Barišić sa zagrebačkoga Instituta za filozofiju govorio je o glavnim filozofskim pravcima u Hrvatskoj na primjeru tematskih blokova i priloga u prvih stotinu brojeva časopisa Filozofska istraživanja.
Na simpoziju "Suvremena hrvatska filozofija" osim hrvatskih filozofa nastupit će i filozofi iz Novoga Sada i Skoplja.
