ZAGREB – Nakon 70-ak godina jedno vrijedno djelo hrvatske i europske glazbene literature opera "Mirjana", zaboravljena hrvatskoga skladatelja Josipa Mandića (1883.-1959.), jučer je u režiji Petra Selema i pod ravnanjem Nikše Bareze praizvedena u Operi HNK u Zagrebu.
Naslovnu ulogu pjevala je Adela Golac-Rilović, u ulozi Petra nastupio je riječki pjevač Davor Lešić. Nastupili su i Martina Gojčeta-Silić (Majka), Ivana Kladarin (Ljerka), Saša Ivaci (Grobar), Ozren Bilušić (Prosjak), Davor Radić (Mihael), Tvrtko Stipić (Sova) i drugi. Uz zbor i orkestar Opere HNK sudjelovao je i Dječji zbor Zvjezdice.
Scenograf je Marin Gozze, kostimograf Danica Dedijer-Marčić, scenski pokret je osmislila Snježana Abramović-Milaković i rasvjetu Zoran Milanović.
Opera "Mirjana", nadrealističko glazbeno djelo koje je između dvaju svjetskih ratova skladao Josip Mandić, potomak glasovite kastavske obitelji, istarskih preporoditelja, praizvedena je 1937. na češkom na pozornici Češkoga narodnog kazališta u Olomoucu. O velikom uspjehu tadašnje izvedbe svjedoči činjenica da je bila u izravnu radijskom prijenosu, što je u to vrijeme bio pravi događaj, navodi se u materijalu te našoj javnosti do danas nepoznate opere.
Nakon češke za njemačku ju je izvedbu preveo Max Brod, a za hrvatsku Josip Binički.
Priređivači zagrebačke praizvedbe istaknuli su da opera u Hrvatskoj nakon češke praizvedbe nije izvedena zbog ratnih previranja i opće nestabilnosti u tadašnjoj Europi.
Oživljavanje bogata Mandićeva opusa potaknuo je gotovo pola stoljeća nakon skladateljeve smrti muzikolog Davor Merkaš koji je partituru "Mirjane" pronašao u Beču kod dijela Mandićeve obitelji.
Dirigentsko-redateljski dvojac Nikša Bareza i Petar Selem ističu da im je ta produkcija bila velik izazov jer nije bilo ni jedinstvena glazbenoga izvora, ni snimaka, da su zamućeni tragovi autora libreta te da je riječ o gotovo potpuno nepoznatu djelu i skladatelju.
Opera priča o djevojci Mirjani koja umire i na samrtnoj postelji moli svog mladića Petra da, kad sa svojim svatovima bude prolazio pored groblja, dođe do njezina groba i tri puta pokuca. On silazi u grob, no Mirjana nestaje, a radnja se nastavlja stotinu godina poslije. Na maskenbalu upoznaje groficu Miru, gotovo identičnu Mirjani, uvjeren da je to ona. Priča završava bizarno, a iz daljine se ponovno čuje Mirjanin glas, koja ga čeka u vječnosti.
