ZAGREB – Nakon 11 godina Opera Hrvatskoga narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu večeras je premijerno izvela operu "Carmen", najpoznatije djelo francuskog skladatelja Georgesa Bizeta u režiji Philippa Himmelmanna i pod ravnanjem Johannesa Wildnera.
Scenograf je Ivo Knezović, kostimografkinja Petre Bongard a oblikovatelj svjetla Gerard Cleven.
U večerašnjoj praizvedbi nastupili su Dubravka Šeparović-Mušović (Carmen), Jean-Pierre Furlan (Don José), Siniša Hapač (Escamillo), Nicoleta Ardelean (Micaela), Berislav Puškarić (Zuniga), Marija Kuhar-Šoša (Frasquita), Helena Lucić (Mercédes), Alen Ruško (Dancaire), Antonio Brajković (Morales) i drugi.
Publika je dugotrajnim pljeskom i ovacijama nagradila izvođače.
"Carmen" je prva narodna opera u doslovnu smislu. Njezini su sudionici proletarijat, građani, vojnici i seljaci. Andaluzijska ciganka Carmen na sceni ne predstavlja psihološki karakter ili alegorijski princip, nego individualizaciju prirodne moći, navodi se u knjižici predstave.
Filozof Friedrich Nietzsche u svojim se studijama o postavljanju djela na scenu zauzimao za južnjački, latinski idiom, za ljubav koja je fatalana, cinična, bezazlena, okrutna, ljubav koja je u svojoj osnovi smrtna mržnja između spolova.
Taj rat Carmen u operi vodi s narednikom Don Joseom, a svoju slobodu skupo plaća jer u trenutku kad Escamilo u areni ubija bika, Don Jose nožem probada Carmen.
Bizetova glazba, kako ističe glazbena kritika, utjelovljuje Carmen najčešće dvama sredstvima: ritmom i bojom. Ritam snažno ističe seksulanost, a obojenost andaluzijskih napjeva samo pojačava čulnost opere. Poznata Habanera, koju je Bizet skladao po prijedlošku Sebastiana de Yradiera, najbolji je primjer kako, bezazleno idilična Yardierova melodija, u Bizetovu rukopisu postaje veličanstvena ekspozicija glavnog lika. U njoj se, unatoč ležernosti i zaigranosti, nazire buduća tragedija, ističe se u programskoj knjižici.
