ZAGREB – U povodu godišnjice smrti Ivana Supeka (1915.-2007.), danas su prijatelji i poštovatelji toga istaknutoga hrvatskog znanstvenika i humanista iz "Hrvatske akademske udruge Split – čovjek nadasve" podsjetili na Supekov rad i djelovanje, najavivši izdavanje knjige "Tako je govorio Ivan Supek".
To će biti izbor iz Supekovih djela, a rezultat je rada pet autora, dobrih poznavatelja njegova rada, rekao je akademik Vladimir Stipetić.
"Supek je moralna vertikala društva kroz 60 godina djelovanja, od studentskih dana i djelovanja kroz mirotvorstvo do borbe protiv nuklearne opasnosti", napomenuo je Stipetić, dodavši kako je svrha tu veliku ličnost, neponovljivu na ovim prostorima, predstaviti budućim generacijama i ukazati na uzore i ideale iza kojih treba stajati.
Za don Ivana Grubišića Ivan Supek bio je moralna, duhovna i intelektualna vertikala, čovjek koji svoju "biografiju" nije prilagođavao novim izazovima, kao što ni svoj kredo nije vezao uz ideologije.
Grubišić drži da je vrijeme ponovnog promišljanja Hrvatske i propitivanja kakvu Hrvatsku želimo. Neka knjiga bude nadahnuće da "pokušamo učiniti nemoguće", rekao je parafrazirajući Vladu Gotovca.
Vlatko Silobrčić je podsjetio na Supekove zadnje dane u bolnici, gdje je bio izuzetno nesretan i nezadovoljan, jer je mislio da nije postigao "ništa veliko" te da mu se trud svodio na "guranje Mosora".
To se, uz ostalo, odnosilo na HAZU, na čije sastanke Razreda za matematiku nije dolazio, kazao je Silobrčić.
Iako je Supek na kraju života bio nezadovoljan, sudionici skupa složili su se da je ostavio nezaobilazan trag i vertikalu koja se ne može izbrisati. Izrazili su nezadovoljstvo što institucije u kojima je Supek radio (Sveučilište, Ruđer Bošković, HAZU i dr.) nisu obilježile godišnjicu smrti. Nakon obilježavanja godišnjice, sudionici skupa položili su vijenac na grobove Ivana Supeka i Vlade Gotovca.
Hrvatski fizičar, filozof, pisac, borac za mir i humanist akademik Ivan Supek nakon studija na zagrebačkom Sveučilištu, nastavio je studij filozofije, fizike i matematike u Beču.
Doktorat fizike postigao je u Zuerichu pod vodstvom poznatoga fizičara Wernera Heisenberga. Predavao je teorijsku fiziku na Sveučilištu u Zagrebu, jedan je od utemeljitelja Instituta Ruđer Bošković iz kojega je isključen 1958. jer se usprotivio planovima o izradbi atomske bombe. Osnovao je 1960. Institut za filozofiju, znanost i mir, odjel HAZU-a. Rektor Sveučilišta u Zagrebu postao je 1969., a 1970. potaknuo je osnivanje Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku. Nakon obračuna s Hrvatskim proljećem, 1971. isključen je iz hrvatskog javnog života 18 godina. Od 1991. do 1997. bio je predsjednik HAZU-a.
Autor je 20 romana i 18 drama s povijesnim, filozofskim, političkim i znanstveno-fantastičnim temama.
