ZAGREB – Skulptura akademskog kipara Zvonimira Lončarića pod nazivom "Putokaz" otkrivena je večeras u Aleji skulptura na Savskom nasipu.
To je deveta realizirana skulptura u projektu "Aleje skulptura" na Savskom nasipu koji je predložio akademski kipar Ratko Perić 1985. na Zagrebačkom salonu.
Govoreći o djelu Zvonimira Lončarića, povjesničarka umjetnosti Željka Čorak istaknula je kako je Lončarić jedan od onih kipara koji je znao izmamiti smješak na vlastitim skulpturama.
Jedna od takvih je i "Putokaz" što je, po riječima Željke Čorak, poruka i oporuka autorova opusa. Skulptura "Putokaz" prikazuje ženske noge, a podsjetnik je na nekadašnje popularno savsko kupalište tzv. babinjak, kojega se Zagrepčani s nostalgijom prisjećaju, rečeno je na večerašnjem otvorenju.
Željka Čorak je rekla kako Lončarić nije imao sreće kod realizacije skulptura u javnom prostoru izdvojivši njegovu skulpturu "Akrobat" koja je bila smještena pokraj knjižnice Vladimir Nazor, kao i skulpturu "Pjevac" na tržnici Dolac.
Dodala je kako je skulpturom "Putokaz" obogatio ovu Aleju koja je najveća zagrebačka galerija na otvorenom i koju zasigurno vidi najviše građana šetajući svakodnevno po nasipu.
U Aleji su još skulpture "Žabinjak" Stjepana Gračana, "Kotač vremena" Milene Lah, "Čovjek s kolutom" Mladena Mikulina, "Kapi" Ratka Petrića, "Mačka" Branka Ružića, "Trkač" Marije Ujević, "Kamen temeljac" Mira Vuce i "Dvoje" Šime Vulasa. U prvoj fazi Aleje skulptura još su u planu skulpture Dore Kovačević i Miroslava Šuteja.
Osim Hrvatskog društva likovnih umjetnika stalni sponzor Aleje skulptura su Hrvatske vode. Lončarićeva skulptura izrađena je sredstvima Gradskog ureda za kulturu.
Zvonimir Lončarić rođen je 1927. u Zagrebu, diplomirao je na Akademiji za primijenjenu umjetnost 1956. u klasi prof. Radovanija. Bavio se skulpturom, scenografijom, grafikom i animiranim filmom. Karakteristika njegova rada je blagi humor i otvorene jarke boje, navodi se u katalogu ove izložbe. Lončarić je umro u Zagrebu 2004. godine.
O važnosti Aleje skulptura za grad Zagreb i suvremenu hrvatsku umjetnost govorio je i Ratko Petrić, najzaslužniji za pokretanje toga značajnog projekta.
