ZAGREB – Knjiga Koste Angeli Radovanija "Gorila u nama", koja je predstavljena danas u Gliptoteci HAZU-a, treća je iz bogate pisane ostavštine toga kipara u kojoj nastavlja razmatranja o suvremenicima, ljudima i događajima kojima je svjedočio i o kojima je promišljao.
Nakladnik knjige "Gorila u nama" koja ima podnaslov "Kosta o drugima – drugi o Kosti", izašle u biblioteci Hrvatski suvremeni esejisti "Erasmus naklade".
Priređivač knjige (306 str.) Ive Šimat Banov zahvalio je obitelji na sačuvanoj pisanoj ostavštini i "riznici misli" Koste Angeli Radovanija, koji je za života objavio manji dio tekstova, napisavši jedno od ponajboljih razmatranja o našoj i svjetskoj skulpturi.
Kao najzanimljivija poglavlja izdvojio je ono o odnosu s Henryem Mooreom, kojega su za posjeta Jugoslaviji pedesetih godina prošlog stoljeća naši kipari izbjegavali primiti. Također, preporuča čitanje i prijepor s poznatim povjesničarem umjetnosti Grgom Gamulinom i druge tekstove.
Prvi dio knjige (Et in America ego) svojevrsni je nastavak razmatranja o najviđenijim europskim i američkim protagonistima. Tu su i razmišljanja o Mooru, Brancusiu, Emanuelu Vidoviću, Kožariću, Džamonji, Hegedušiću, Ružiću, Reiseru i drugima.
Knjiga sadrži i Radovanijeve razgovore, kao i osvrte kritičara koji su pisali o njegovom djelu, izložbama ili o knjizi "Kip bez grive". O Radovaniju pišu, uz ine, Milan Prelog, Josip Depolo, Igor Zidić, Mladen Pejaković i t.d.
Akademik Tonko Maroević, čiji su tekstovi također uvršteni u knjigu, Radovanija drži eruditom i intelektualcem europskih obzora koji je govorio četiri jezika, a Zvonko Maković hvali intelektualne opservacije, literarnu kvalitetu eseja i rečenice koje se rijetko mogu naći i kod pisaca o umjetnosti.
"Fascinantna je fina, distancirana opservacija, dijalog i s onima s kojima se ne razumije", kaže Maković.
Kosta Angeli Radovani (1916.-2002.) studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti "Brera" u Milanu. Godine 1950./55. osniva Katedru kiparstva na Akademiji primjenjene umjetnosti u Zagrebu, gdje radi kao izvanredni profesor do njezina zatvaranja, kad prelazi u slobodne umjetnike.
Izabran je 1977. za redovitog profesora na Fakultetu likovnih umjetnosti u Sarajevu na kojem radi 10 godina. Suosnivač je i član Galerije "Forum", a bio je i redoviti član HAZU od 1992. Za života je napravio 400 portreta i gotovo toliko portretnih medalja, više od 800 malih figura (sitna plastika) i 20-tak "Dunja".
