ZAGREB – Preslikano i monografsko izdanje iluminirane "Sarajevske Hagade", koja potječe iz srednjovjekovne Španjolske, predstavljeno je u Veleposlanstvu Bosne i Hercegovine u Zagrebu.
O Hagadi su govorili književnik Miljenko Jergović, predsjednik Židovske zajednice u BiH Jakob Finci, predsjedavajući Gradskoga vijeća Grada Sarajeva Marin Ivanišević i nakladnik Goran Mikulić.
"Priča o Hagadi je priča o životu jednoga bosanskog naroda", rekao je Jergović, dodavši kako je Hagada prati Židove od njihova dolaska iz Španjolske u Bosnu, pa sve do pokušaja njihova uništenja između 1941. i 1945.
Ocijenio je kako je to knjiga, koja je živjela zajedno s poviješću Sarajeva.
"Preslikano izdanje Hagade darovali smo gradu Barceloni", podsjetio je Ivanišević, ocjenivši kako rukopis Hagade vjerojatno potječe iz Katalonije.
Po Fincijevim riječima ne zna se, ni gdje, ni kad je nastao rukopis ove Hagade. Nastala je vjerojatno između 1350. i 1370. negdje u Španjolskoj, dodao je.
"Neki misle da su joj korijeni u Kataloniji, a drugi smatraju da je napisana u okolici Toleda, gdje je bila velika koncentracija Židova", rekao je, dometnuvši kako se u Sarajevu pojavila 1894., kad je prodana Zemaljskom muzeju.
"Zahvaljujući osoblju Zemaljskoga muzeja, Hagada nije 1941. dospjela u njemačke ruke", rekao je, dodavši kako ju je od granatiranja 1992. spasio povjesničar Enver Imamović.
Sarajevska Hagada je zajedno sa Židovima napustila Španjolsku još u 15. stoljeću, a postoje podatci da se još 1609. nalazila u Italiji. Sadržaj Sarajevske Hagade ispisan je hebrejskim krasnopisom na prerađenoj i istančanoj koži, u razdoblju dok papir još nije ušao u masovnu uporabu.
Preslikano izdanje "Sarajevske Hagade" objavio je sarajevski nakladnik Rabic.
