ZAGREB – Otvaranjem izložbe Dominikanci u Hrvatskoj zatvara se ovogodišnji program galerije Klovićevi dvori. Na izložbi, koja će biti otvorena u četvrtak, 20. prosinca, bit će predstavljeno umjetničko i kulturno blago Hrvatske dominikanske provincije, koja je tijekom svoje povijesti djelovala na području današnjih Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Crne Gore. Izložba je ideja kustosice Vesne Kusin, koja kaže, da je ovo uspješan nastavak dijaloga između teologije i umjetnosti.
Veliki dio Dominikanske kulture i ostavštine sporadično je obrađen, stoga su za ovu izložbu provedena i veća istraživanja i arhitektonska snimanja objekata koja dosad nisu bili evidentirani na taj način, rekla je kustosica Kusin.
Kusin
Mnoga djela Dominikanskog reda sada su dislocirani izvan Reda, stoga su se za ovu izložbu sustavno prikupljali. Radi se o "zavjetnim" darovima koji su se darivali kao izraz zahvalnosti određenom svecu za uslišanu molbu. Srebrne i ponekad zlatne pločice, s prikazima dijelova ljudskog tijela ili prikazima ljudi, životinja i biljaka, kupovale su se i kao dragocjeni prilog darivane crkvi, oltaru i svecu zaštitniku. U Hrvatskoj, posebice u Dalmaciji, taj običaj ima dugu tradiciju.
Po prvi put posjetitelji izložbe imaju priliku vidjeti nakit i predmete koje je Dominikanski red osam stoljeća, otkad postoji, čuvao za "crne dane" i bili su skriveni od javnosti. Tako zbirka zavjetnog nakita u dominikanskom samostanu u Dubrovniku ima oko 350 predmeta i cjelovito je izložena u postavu Muzeja.
Dominikanski provincijal Ivan Iko Mateljan rekao je da je prvotni cilj izložbe da mlade generacije vide kako se stvaralo u slojevitim povijesnim razdobljima te da se potakne na kreativnost u današnjici.
Autor prostorne koncepcije izložbe Mario Beusan izvijestio je kako će u podrumu Klovićevih dvora biti predstavljene tri inscenacije.
Jedna će biti iz života u 17. stoljeću, a druga iz 18. stoljeća te relikvijari iz Dominikanskoga samostana u Dubrovniku. Na prvom katu bit će postavljena obrtna djela iz riznice hrvatskih dominikanaca od Dubrovnika do Istre, liturgijsko ruho 16., 17. 18. i 19. stoljeća, bogata kolekcija liturgijskoga posuđa i glazba u knjigama, kazao je Beusan.
Književno blago podijeljeno je u tri skupine među kojima su raritetni iluminirani rukopisi, inkunabule te zbirka knjiga iz ostavštine Marka Marulića splitskim dominikancima.
Kao poteškoće za postavljanje izložbe "Dominikanci u Hrvatskoj", koja obuhvaća veliki dio hrvatske kulturne baštine, ravnateljica Klovićevih dvora Vesna Kusin navela je problem restauracije izložaka.