ZAGREB – "Andrija Štampar" naziv je izložbe koja je u povodu 120. obljetnice njegova rođenja, 50. obljetnice smrti i 60. obljetnice Svjetske zdravstvene organizacije otvorena danas u Hrvatskom državnom arhivu (HDA).ložba je dio obljetničkih događanja vezanih uz Štamparovo djelo, istaknula je autorica izložbe Melina Lučić te podsjetila da je izložena građa iz fundusa Hrvatskoga državnog arhiva. Najavila je da će se uskoro objaviti Štamparov Dnevnik što ga je priredio Željko Dugac iz Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU-a.
Andrija Štampar (1888.-1958.) bio je liječnik, stručnjak za socijalnu medicinu i higijenu te organizator javnoga zdravstva.
Od imenovanja načelnikom Odjela za rasnu, javnu i socijalnu higijenu pri Ministarstvu narodnog zdravlja u Beogradu 1919. karijera mu je usko prepletena s velikim promjenama na području javnoga zdravstva u Kraljevini SHS, odnosno Kraljevini Jugoslaviji.
Svoju socijalno-medicinsku ideologiju izložio je još kao bečki student 1911. objavivši ciljeve kojima je ostao vjeran sav život, uokvirene rečenicom: "Blagodati medicine morale bi biti pristupačne svim ljudima, bez obzira na njihovo ekonomsko stanje", istaknula je autorica izložbe.
Štampar je osnovao i pokrenuo oko 250 higijenskih ustanova među kojima i Higijenski zavod sa Školom narodnog zdravlja u Zagrebu 1927.
Kako je vidljivo iz izložene građe, živo je surađivao sa Zdravstvenom organizacijom Lige naroda te s Rockefellerovom zakladom koja je zahvaljujući Štamparu usmjerila u Kraljevinu SHS velika novčana sredstva, što je omogućilo otvaranje središnjih higijenskih ustanova.
Štampar je, gradeći medicinu koja služi narodu i osigurava pravo na zdravlje svakom čovjeku bez obzira na imovni i društveni položaj, stvorio oporbu među mnogima, poglavito u liječničkim i ljekarničkim krugovima. Godine 1930. degradiran je na položaj glavnog inspektora za higijenu pri Ministarstvu zdravstva, a 1931. umirovljen. Te godine odlazi u SAD u Rockefellerovu zakladu, a nakon toga tri puta boravi u Kini te kao stručnjak predlaže mjere za unaprjeđenje zdravstvenih i higijenskih prilika.
Godine 1945. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu postaje profesor higijene i socijalne medicine, obnaša dužnost rektora zagrebačkog Sveučilišta, a od 1947. do 1958. bio je predsjednik tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU), današnjeg HAZU-a.
Nakon Drugoga svjetskog rata istaknuo se u radu Svjetske zdravstvene organizacije pa je 1948. Štampar bio predsjednik Prve svjetske zdravstvene skupštine u Ženevi.
Po riječima Meline Lučić Štamparov fond jedna je od većih i zaokruženih ostavština kakve se čuvaju u Hrvatskom državnom arhivu, podijeljen u tri glavne cjeline: korespondencija, dnevnici i fotografije. Najzastupljenije razdoblje u ostavštini su tridesete godine prošlog stoljeća, istaknula je autorica izložbe.
