ZAGREB – U povodu godišnjice smrti Ivana Supeka (1915.-2007.) danas je u organizaciji Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) održan komemorativni skup na kojemu su članovi Akademije podsjetili na život i rad toga istaknutoga hrvatskog znanstvenika i humanista.
Akademik Ivan Supek bio je aktivan u prirodnim znanosti, filozofiji, povijesti znanosti te poznati svjetski borac za mir i ljudska prava, rekao je akademik Ksenofont Ilakovac, istaknuvši kako je svojim djelovanjem i radovima unaprijedio Hrvatsku i njezin ugled u svijetu.
"Nevjerojatan je broj inicijativa koje pokrenuo i koje su uspješno realizirane", rekao je Ilakovac, navodeći kako u njegov opus ulaze djela iz teorijske fizike, filozofije znanosti, povijesti znanosti, književnosti, mirotvorstva i mirovnih pokreta. Supek je prvi upozorio na opasnost od nuklearnog oružja i uništenja čovječanstva, podsjetio je.
O mirotvornu radu Ivana Supeka govorio je Vladimir Knapp napomenuvši kako je bio član svjetskog Pagvaškog pokreta, koji je nastao kao reakcija na razvoj političkih događaja nakon Drugoga svjetskog rata i opasnosti od nuklearnog uništenja.
Supek je 1963. pokrenuo osnivanje jugoslavenskog Pagvaškog saveza, a deset godina poslije i hrvatske Pagvaške grupe, koja je bila aktivna za vrijeme Domovinskog rata.
"Ako želite dobro svome narodu onda to treba ostvarivati preko općeg dobra", rekao je Knapp, parafrazirajući Supekov stav kojeg se držao i u doba hladnoga rata, kad je ta ideja zvučala naivno i danas, kad je jasno da je jedino rješenje prihvaćanje načela humanizma i etike.
O stvaralaštvu i znanstvenom interesu Ivana Supeka govorili su predsjednik HAZU-a Milan Moguš i akademici Nikola Batušić i Žarko Dadić.
Hrvatski fizičar, filozof, pisac, borac za mir i humanist akademik Ivan Supek nakon studija na zagrebačkom Sveučilištu, nastavio je studij filozofije, fizike i matematike u Beču.
Doktorat fizike postigao je u Zuerichu pod vodstvom poznatog fizičara Wernera Heisenberga. Predavao je teorijsku fiziku na Sveučilištu u Zagrebu, jedan je od utemeljitelja Instituta Ruđer Bošković iz kojega je isključen 1958. jer se usprotivio planovima o izradbi atomske bombe. Osnovao je 1960. Institut za filozofiju, znanost i mir, odjel HAZU-a. Rektor Sveučilišta u Zagrebu postao je 1969., a 1970. potaknuo je osnivanje Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku. Nakon obračuna s hrvatskim proljećem 1971. isključen je iz hrvatskog javnog života 18 godina.
Od 1991. do 1997. bio je predsjednik HAZU-a. Autor je 20 romana i 18 drama s povijesnim, filozofskim, političkim i znanstveno-fantastičnim temama.
